ANESTEZIJA JE MEDICINSKI POSTUPAK KOJIM SE U POTPUNOSTI ODSTRANJUJE BOL.
Sprovodi je ljekar specijalista anesteziolog i reanimatolog. On brine o preoperativnoj i postoperativnoj njezi pacijenata. Obrazovan je da procijeni, reguliše i zaštiti sve vitalne funkcije pacijenta. Pacijentu određuje vrstu anestezije na osnovu njegovog stanja, godina, kilograma, kao i mogućih bolesti koje ima. Anestezija se koristi u operativne i dijagnostičke svrhe.
Vrste anestezije su:
Opšta anestezija koja se često naziva i totalna. Ovdje dolazi do potpunog gubitka svijesti, uklanjanja svih bolnih nadražaja, opuštanja mišića i uklanjanja odbrambenih refleksa samim anestetikom. Ova anestezija liči na duboki san, i pacijent ne osjeća nikakvu bol niti je svjestan šta se oko njega dešava. Ne osjeća podražaje i ne čuje šta se dešava oko njega. U ruku se uvodi kanila pomoću koje se pacijentu aplicira infuzija ili odmah anestetik i analgetik. Anesteziolog tokom čitave operacije održava ovo stanje i može ga po potrebi produžiti. Prilikom opšte anestezije mogu se koristiti maska za usta i nos pacijenta kojim udiše anesteziološke gasove ili kiseonik, i tubus koji se stavlja u dušnik. Kad je zahvat pri samom kraju, anesteziolog zaustavlja davanje anestetika i pacijent se polako budi. Poslije operacije je takođe pod nadzorom ljekara.
Regionalna anestezija je vrsta anestezije gdje je samo jedan dio tijela oslobođen bola što se još naziva i provodna anestezija. Lokalna anestezija uklanja bol u samo jednom dijelu operativnog polja na kome se vrši neki zahvat. Prilikom regionalne anestezije pacijent je čitavo vrijeme budan, u svjesnom je stanju. Lijek se aplicira u operativno polje ili blizu živca koji snabdijeva polje. Taj dio tijela je oslobođen bola. Ovaj zahvat je bolan koliko i ubod igle prilikom vađenja krvi. Regionalnom anestezijom se uklanja bol a izbjegava unošenje dodatnih lijekova ili anestetika koji svakako utiču na organizam. Pacijent može normalno pratiti tok operacije a ukoliko to ne želi može pitati anesteziologa da mu da nešto za smirenje i opuštanje.
Izbor vrste anestezije svakako treba prepustiti anesteziologu jer je visoko obučen i vodi brigu o zdravlju i prije i poslije operativnog ili dijagnostičkog zahvata.
Šta se dešava prije anestezije
Prije svakog zahvata anesteziolog upućuje pacijenta koje nalaze je neophodno da uradi. Tu obično spadaju nalazi krvi, mjerenje pritiska, snimak pluća, konsultacija sa internistom ili specijalistom neke druge grane medicine, zavisno od stanja pacijenta. Sva medicinska dokumentacija pacijenta će biti pregledana od strane anesteziologa. Anesteziolog će upoznati pacijenta sa mogućim rizicima zahvata i pacijent će potpisati pristanak na operativni zahvat pod anestezijom. Kod hitnih operacija ovo nije slučaj i ljekar sam određuje kako i kada reagovati.
Uputstva za ponašanje prije operativnog zahvata pod anestezijom
- Šest sati prije operacije ne treba jesti ništa a bar tri sata prije ni piti
- Ako je moguće suzdržati se od pušenja dan prije operacije
- U dogovoru sa ljekarom prestati sa uzimanjem redovne terapije a lijekove koje pacijent pije treba ponijeti u bolnicu
- Prije operacije je potrebno skinuti zubne proteze ako se nose, sav nakit, a žene treba da skinu lak za nokte i šminku
Moguće komplikacije i na šta treba obratiti pažnju poslije anestezije
Ono što se može desiti kao komplikacija operativnog zahvata pod anestezijom se dešava rijetko i može se liječiti:
- modrice ili infekcije na mjestu uvođenja intravenske kanile
- mučnina i povraćanje, najčešće kao reakcija na lijek
- oštećenje živaca
- alergijske reakcije različitog intenziteta
- smetnje prilikom gutanja, nadraženost grla, promuklost ili oštećenje glasnica
Nakon operativnog zahvata pod anestezijom važno je da sve promjene koje pacijent primjeti a odnose se na promjene u disanju, pojavu grčeva, jake napade kašlja, krvarenja, glavobolje, poremećaje svijesti i slično, prijave ljekaru odmah.
