Povišena tjelesna temperatura

POVIŠENA TJELESNA TEMPERATURA JE STANJE ORGANIZMA GDJE TEMPERATURA PRELAZI NORMALNE VRIJEDNOSTI

Raspon normalne tjelesne temperature je:

Normalan raspon:

  • Rektalna temperatura – od 36.8 – 38 Celzijevih stepeni
    (98.2 -100.4 Fahrenheitovih stepeni)
  • Aksilarna(pazušna) temperatura – od 36 – 37.2 Celzijevih stepeni
    (97 – 99 Fahrenheitovih stepeni)

Blago povišena temperatura:

  • Rektalna temperatura – iznad 38.2 Celzijevih stepeni
    (100,6 Fahrenheitovih stepeni)
  • Aksilarna temperatura – iznad 37.4 Celzijevih stepeni
    (99.4 Fahrenheitovih stepeni)

Visoka temperatura:

  • Rektalna temperatura – iznad 39.8 Celzijevih stepeni
  • Aksilarna temperatura – iznad 39 Celzijevih stepeni

Temperatura nije bolest nego znak da se u organizmu nešto dešava. Može se javiti kod različitih bolesti i stanja a obično je praćena osjećajem slabosti i neugode. Uglavnom povišena tjelesna temperature prolazi bez komplikacija a ukoliko je jako visoka i nemoguće ju je kontrolisati treba se obratiti ljekaru. I kod odraslih osoba a kod beba i djece posebno, treba obratiti pažnju i hitno se obratiti ljekaru ako:

  • je temperature uporna i prelazi 40 Celzijevih stepeni
  • je beba mlađa od tri mjeseca
  • je uz povišenu temperaturu prisutno povraćanje i glavobolja
  • je disanje nepravilno ili otežano
  • se javi osip po koži
  • je bolesnik jako pospan ili se ne može probuditi
  • ima grčeve
  • je gutanje jako otežano

Ono što se može uraditi ako povišena temperatura ne prestane nakon par sati jeste hlađenje ili tuširanje mlakom vodom i upotreba antipiretika, lijekova za snižavanje temperature. Upotreba lijekova na svoju ruku nije poželjna ni kod odraslih a kod djece se preporučuje da se ljekar odmah posjeti. Ukoliko se radi o dojenčetu, poželjno je da je ono majci na prsima što češće. Djetetu se ukoliko je beba mogu dati tečnost, umotati ga vlažnim krpama i lagano pokriti a nakon 10 minuta postupak ponoviti. Ukoliko ovo kao ni tuširanje ne daju rezultate mora se posjetiti ljekar. Kod djece se temperatura mjeri rektalno od rođenja do dvije godine, a od tog doba pa do pete godine možete im mjeriti temperaturu rektalno, aksilarno (u pazušnoj jami) ili u uhu ili čelu. Danas su dostupni toplomjeri za mjerenje temperature u uhu i na čelu. Djetetu koje je starije od pet godina možete mjeriti temperature i oralno, stavljajući toplomjer ispod jezika. Toplomjeri sa živom se sve više izbacuju iz upotrebe i posebno su opasni za mjerenje kod djece. Digitalni toplomjeri i trakice za čelo su puno prihvatljiviji. Kod beba se temperatura mjeri tako što dok leži na leđima, savijenih nožica u rektum postavite vrh toplomjera (kod dojenčeta do 1,5 cm, a kod veće djece do 2,5 cm). Mjerenje traje pet minuta živinim a od jedan do tri minuta digitalnim toplomjerom. Digitalni toplomjeri brže mjere temperaturu od klasičnih živinih. Kod odraslih se temperature mjeri aksilarno.

Vrijednosti normalne temperature po vrsti mjerenja su:

  • aksilarna (pod pazuhom ) od 36 – 37.2 Celzijevih stepeni
  • rektalno ( u guzi ) od od 36.8 – 38 Celzijevih stepeni
  • oralno ( u usnoj duplji ) od 35.5 – 37.5 Celzijevih stepeni
  • u uhu od 35.8 – 38 Celzijevih stepeni

Temperaturu ne treba mjeriti nakon tople kupke, napitka ili nakon obroka jer unošenje toplih tečnosti daje lažnu sliku.