Pregrijavanje tijela zbog viška odjeće, ispijanje alkohola, nedovoljan unos vode i fizički napor na vrućini, glavni su uzroci pojave toplotnog udara.
U ovom stanju temperatura tijela dostiže 40 i više stepeni Celzijusovih zbog čega je neophodna hitna medicinska pomoć.
Neprepoznavanje simptoma toplotnog udara i neadekvatno liječenje mogu da dovedu do oštećenja mozga, bubrega, mišića, pa i do smrti.
“Osim visoke temperature znakovi toplotnog udara su suha i topla koža koja može da bude crvena”, kaže doktorica Ana Bojčić i dodaje: “Izmijenjen je i psihički status pa je kod bolesnika prisutna zbunjenost, osjetljivost, nemir, nevoljni pokreti, nepovezan govor i gotovo uvijek je prisutna glavobolja”.
Pojava toplotnog udara naročito je česta kada su visoke temperature praćene velikom vlažnošću vazduha. Organizam može odloženo da odreaguje i da toplotni šok nastupi dva do tri dana kasnije.
“Posebno su ugroženi stariji od 65 godina i djeca s obzirom na to da je njihov centar za termoregulaciju nepotpuno razvijen”, ističe dr Bojčić te nastavlja: “Vježbanje na visokim temperaturama, naročito dječji treninzi i rekreacija, veliki je faktor rizika za pojavu ovog stanja”.
Ako se putuje u krajeve sa toplijom klimom, iznenadna izloženost višoj temperaturi u odnosu na uobičajenu, takođe predstavlja okidač. Zato se savjetuje da se prvih dana smanji fizička aktivnost i pije više vode.
“Hronični bolesnici bi trebalo da budu na oprezu, naročito ako boluju od srčanih bolesti i bolesti pluća, kako zbog osnovne bolesti, tako i zbog lijekova koje uzimaju, a koji mogu da doprinesu usporenom radu termoregulacionog centra, povećanom izlučivanju tečnosti, smanjenom znojenju”, kaže dr Ana Bojčić.
Ako do toplotnog udara ipak dođe, neophodna je hitna ljekarska pomoć.
Dok ona ne stigne rashlađivanje organizma hladnom vodom ili čak ledom je neophodno da bi se temperatura brzo spuštala i da ne bi došlo do oštećenja unutrašnjih organa.
Davanje antipiretika je takođe važno.
Osoba sa toplotnim udarom trebalo bi da se smjesti u zatamnjeni prostor po mogućnosti da je i rashlađen. Važno je da uzima puno tečnosti, a najbolji su gotovi rastvori u apotekama. Trebalo bi izbjegavati zaslađene napitke.
Kako da se zaštitite:
- nikud ne idite bez flašice vode
- vrat i zglobove hladite vodom, vlažnim peškirom ili maramicom
- izbjegavajte boravak na suncu od 10 do 17 sati
- zaštitite potiljak od direktnog izlaganja suncu
- izbjegavajte naporan fizički rad, a ako nešto mora da se obavi neka bude rano ujutru do sedam sati
- kada se krećete po gradu birajte mjesta u sjenki
- nosite pamučnu odjeću svetlih boja, šešir sa širokim obodom, naočale za sunce
- uzimajte dovoljno tečnosti
- ishranu podijelite u više laganih manjih obroka
- izbjegavajte alkohol i napitke sa previše šećera i kofeina
- tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi što češće
Izvor: banjalucanke.com
