Od sljedeće školske godine u školama u Kantonu Sarajevo djeci će se moći nuditi samo zdrava hrana i napici.
Radna grupa za izradu Pravilnika o ishrani djece u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo završila je izradu pomenutog akta i prezentovala ga 24. januara direktorima škola.
Cilj je, objašnjava voditeljka Tima za izradu Pravilnika Suada Karić, da uvođenjem pravila mijenjamo loše prehrambene navike naše djece i učenika, da kroz pravilnu ishranu zaštitimo njihovo zdravlje, ali i unaprijedimo ponudu školskih užina u smislu da su one nutritivno bogate i da odgovaraju zdravstvenoj ispravnosti.
Suadu Karić angažovao je ministar Elvir Kazazović kao diplomiranog inžinjera prehrambene tehnologije, a njen posao bio je da iz pozicije stručnjaka usmjeri tim pri izboru kvalitetne hrane koja će se naći u Pravilniku.
Trenutno se čeka da Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo usvoji Pravilnik, nakon čega će stupiti na snagu u školama, a škole će sklopiti “Sporazum o pridržavanju Pravilnika” sa dobavljačima hrane.
Prema riječima Suade Karić, Pravilnik će, gotovo je sigurno, biti na snazi od početka sljedeće školske godine.
Pravilnik će sadržavati preporuke o hrani koja bi trebalo da bude zastupljena stalno, o hrani koja bi trebalo da bude zastupljena u ograničenim količinama i o onoj koja treba biti izbačena.
Povod za izradu Pravilnika bilo je istraživanje čiji su rezultati, objavljeni u publikaciji Pretilost djece osnovnih škola Kantona Sarajevo, pokazali da broj gojazne djece raste.
Zato je jedan o ciljeva Pravilnika kvalitetna ponuda, to podrazumijeva izbacivanje brze hrane, hrane koja je pržena u dubokoj masnoći, gaziranih napitaka i industrijskih sokova koji su bogati nezdravim šećerima i praznim kalorijama, kaže Karić.
Preporuke se odnose na vrste hrane koje imaju visoku nutritivnu vrijednost, svježe voće, pića poput fermentiranih mliječnih napitaka, prirodnih cijeđenih sokova i vode.
Sve preporuke su uzete iz Smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Uz sve to smo planirali adekvatnu edukaciju nastavnog osoblja, roditelja i učenika. Pravilnik podrazumijeva i kontrolu primjene, tako da su planirani mehanizmi unutrašnje i vanjske kontrole, tj. nadzora Kantonalne inspekcije koja je bila uključena u izradu Pravilnika.
Cilj je, objašnjava Karić, stvaranje pravilnih prehrambenih navika i mijenjanje loših kroz kvalitetnu i kontrolisanu ponudu u vrtićima i u školama. Pretilost kod djece je u porastu i ovo je način da se utiče na zdravlje djece i mladih. Škole nisu sistemski organizovale ponudu obroka djeci, uglavnom je to bilo na bazi ekonomske koristi ponuđača koji su zakupljivali prostore u školi i nudili, nerijetko, nezdrave obroke i pića.
Djeca u školama uče o zdravoj ishrani, a ono što im se u školama nudi da jedu i piju nerijetko je u neskladu s tim. Poštivanjem Pravilnika, osim ulaganje u zdravlje djece, što je i glavni njegov cilj, škole bi poradile i na vlastitom ugledu kojeg, kad je zdrava ishrana u pitanju, karakteriše licemjerstvo.
Autor: Armin Stefanović
Izvor: www.skolegijum.ba
