Momstersice, pišem vam jednu odličnu temu, zasnovanu na tvrdnjama Tonija Buzana, i nazvala sam je “DRUGAR IZ MAŠTE” 👫i nadam se da će vam značiti ako/kada se budete “susreli” sa njim 😀
Svi mi imamo glavu na ramenima, i u njoj mozak. Taj mozak je sam po sebi rođen da fantazira. Dječji pogotovo, jer je još uvek u čistom stadijumu, i zbog toga sposoban da fantazira veoma živo. Ovome teže i to često i naglašavaju veliki kreativni umjetnici, jer žele da dosegnu taj “stadijum nevinosti”.
U umu našeg djeteta “stvaranje” drugara iz mašte je proces identičan onom koji koriste veliki pisci bajki, kao što su Antoan de Sent Egziperi ili Luis Kerol. Ili, veliki pisci kultnih romana kao što su na primer Dostojevski ili Čarls Dikens; tvorci vanvremenskih filmova kao što su Volt Dizni i njegovi “drugari iz mašte” Miki Maus, Paja Patak…Tvorac “Ratova zvijezda” Džordž Lukas i njegovi “drugari” Luk Skajvoker, Han Solo, Čubaka, princeza Leja… Ovi poslednji postali su “drugari iz mašte” milionima odraslih ljudi i mnogi od njih su živeli svoj život podražavajući fantazme ovih likova.
“Drugari iz mašte” 👫👬 imaju sledeće prednosti
1. Uvježbavaju višestruke dimenzije maštovitosti našeg djeteta.
2. Obezbjeđuju djetetu virutelne likove koji mogu da žive u raznim varijacijama realnog života, koje naše dijete “želi da shvati”.
3. Ponašaju se kao drugari sa kojim dete može biti blisko.
4.“Drugari iz mašte”, baš kao i kućni ljubimci”, uvek nude razumijevanje.
5. Nude ne samo zamišljeno prijateljstvo, već i realno. Istraživanja su pokazala da mozak reaguje identično, na svim nivoima, na istinite slike iz spoljašnjeg svijeta uočene okom kao i na unutrašnje slike viđene kroz prizmu mašte.
6. Na dobar način podučavaju naše dijete da bude “sámo sa mislima”, razvijajući tako i kreativnu ali i inter-personalnu inteligenciju.
7. Oni, kao i svi pravi prijatelji, podstiču samopouzdanje.
Koji je naš dio “roditeljskog posla” po ovom pitanju?
Poželimo “drugaru iz mašte” dobrodošlicu u porodicu. Čak mu možemo i ostavljati mjesto za stolom tokom ručka. Ako imate starije dijete koje se podsmjeva mlađem bratu/sestri i uopšte postojanju njegovog/njenog “drugara iz mašte” podsjetite ga ili mu kažite da je i ono vjerovatno imalo istog takvog prijatelja. I da je to normalna faza odrastanja i percipiranja svijeta oko sebe u “malim” godinama.
Možete probati da i starije dete učestvuje u igri “dobrodošlice” novog člana.
Kada nas dijete direktno ili indirektno upozna sa “drugarom iz mašte” postavite mu pozitivna i direktna pitanja kao što su: “Ima li tvoj drugar brata ili sestru? Da li ima drugare ili kućnog ljubimca?” Takva pitanja obično otvaraju riznicu u kojoj se nalaze svi prijatelji.
U slučajevima kada ti “dodatni likovi” ne postoje, dijete ih najčešće spontano i hitro stvara takvom brzinom i uz takvu originalnost da bi im na tome mogli pozavidjeti i mnogi autori najprodavanijih djela umjetnosti.
To nam daje divnu mogućnost da zabilježimo ili snimimo trenutke genijalnosti našeg djeteta što nam može, možda, jednog dana pomoći da ohrabrimo svoje dijete, na najprirodniji moguću način, da jednog dana postane pisac, reditelj, novinar…
Mnoge od najdivnijih bajki kao što su “Alisa u zemlji čuda” i “Vjetar u vrbaku” nastale zahvaljujući stvaranju priča u porodici!
Autorka: Sara Oster Rokvić (Momsters)
Za još sjajnih tekstova zapratite njen online kutak za mame na instagramu @_MOMSTERS_
