Danas ću da vam pišem o Džejmiju Oliveru, britanskom kuvaru i ocu petoro djece, i njegovoj edukaciji mladih (i starijih) o namirnicama i hrani.
🍆 Volim da pratim rad Džejmija Olivera, koji je veliki pobornik zdrave ishrane. Imam njegove kuvare i dopada mi se njegova “Revolucija u ishrani” zato što se bori brotiv “lošeg”, protiv komercijale i “mišljenja mase”, pokušava da edukuje one koji to žele, da posavjetuje kako promijeniti neke stvari nabolje… A to je, složićete se, teška i duga rabota!
🍉 Ono što proteklih godina posebno radi je reformacija ishrane školaraca i edukacija djece i njihovih roditelja na temu ishrane, kroz različite projekte, kampanje i programe.
🌽Kako godine prolaze tako je na stolovima i u ponudi hrane za djecu cijela Mendeljejeva tablica hemijskih elemenata. Gazirana pića, sokovi vještačke boje, grickalice, kapkejkovi, čokolade, čizburgeri, pomfriti, pice…
Rađena su razna istraživanja na temu ishrane djece i njihovog stepena opšteg znanja o istoj.
U Engleskoj veliki broj djece ne zna da “prava/zdrava” hrana nije iz kutije, preko 90% djece ne jede dnevno preporučenu količinu voća i povrća. U Australiji preko 30% ispitane djece u anketama misle da je tjestenina životinjskog porijekla, a preko 40% da je jogurt biljnog. U Americi se prosječno dijete edukuje o hrani maksimum 3 i po sata godišnje, a više od toga provede dnevno ispred kompjutera ili sa telefonom. Svaka četvrta porodica u Americi svaki dan pojede nešto od fast fooda. 1910 godine 2% ljudi je jelo van kuće, 2010 godine preko 50% ljudi jede van kuće.
U posljednjih 30 godina broj gojaznih ljudi se udvostručio, a kod DJECE utrostručio. Od prekomijerne težine pati 43 000 000 mališana ispod 5 godina, a od dijabetesa tipa 2, koji je uzrokovan prekomernom težinom i fizičkom neaktivnošću, boluje preko 350 000 000 ljudi. 😱
Ono za šta se Džejmi Oliver zalaže to je:
- Da se u školama i vrtićima izbace čokoladna mlijeka i sokovi.
- Da se djeci organizuju mini predavanja o zdravim namirnicama, kako one utiču na naš organizam, od čega se sastoje, zašto su organizmu potrebni vitamini, meso, voda, zašto je hljeb od cijelog zrna žitarice bolji od bijelog…
- Da se u mnogim školama obezbijede male bašte gde djeca mogu da sade i prate rast povrća ili voća, što je i učinjeno.
- Da se uvedu se časovi kulinarstva.
- Da kuvari u školama prolaze nove kurseve obuke u pripremanju hrane za djecu.
- Da se vrši edukacija roditelja o tome da je pripremanje zdrave hrane kod kuće mnogo ekonomičnija varijanta.
Vlada je izdvojila veći iznos novca za ove poduhvate. U zdravstvenim ustanovama su stavili postere i letke na kojima se propagira zdrava i svježa hrana.
🍎 E sada, pošto je naša zemlja i uslovi u raznim granama vrlo udaljena od ovakvih projekata, šta mi kao roditelji možemo da uradimo po ovom pitanju kada je naš lični odgoj djece u pitanju?!
1️⃣S obzirom na to da zdrava hrana nije baš popularna među mališanima, suštinski je važno da im se učini privlačnijom. Poenta je da se od toga napravi zabava, da se sami uključe u pripremu, tako što ćemo ih uključiti da nam se pridruže u kuhinji i onda da pravimo zajedno „srećne obroke“. Pošto je to teško organizovati svaki dan, jer mnogi roditelji rade, vikend, ili bar jedan dan vikenda mnogo znače. To je balans.
2️⃣Povedimo dijete do lokalne pijace i pričajmo mu zašto je važno podržati održivu proizvodnju. Sigurno će pozitivno djelovati na njegovo uopšteno razmišljanje o hrani.
Pričajmo mu kako bismo i u budućnosti imali dovoljno kvalitetne hrane, moramo da vodimo računa i o planeti koja nas hrani.
3️⃣Ako imate terasu, balkon, dvorište posadite neke biljčice. Nanu, majčinu dušicu, bosiljak… Ja ih imam na terasi, i stalno ih čupkam i dajem Despotu da ih pomiriše prije nego ih ubacim u jelo, limunadu… Važno je da prate proces, a znate kako oni upijaju sve k’o sunđerčići.
Ako imate svoju baštu, to je onda fenomenalna stvar.
4️⃣Ako želimo da navedemo djecu da pojedu zdrav obrok koji pripremimo, treba da pokušamo da ga serviramo na neki zanimljiv način, koji će im privući pažnju. Ako želimo da pojedu salatu, pripremimo je zajedno i dajmo joj neki naziv. Moramo biti uporni. Ako plaču, odbijaju, i vrište nemojte odmah posegnuti za mlijekom i plazmom vođeni mišlju “Da bar nešto pojede!” Nekada je bolje i ništa, sačekati da ogladni pa ponovo ponuditi nego svaki put dati nezdravu varijantu obroka.
5️⃣Potražite na internetu i raznim kuvarima zdrave hrane kako da im pripremite zdrave slatke obroke. Industrijske kremiće lako može da zamijeni krem od avokada, banane i kakaa. Ili krem od samljevenih lješnjaka, badema, rogača ili datula.
6️⃣Ako imate dvoje ili više djece, organizujte im igru ko će prvi da proba neko jelo (grašak, boraniju…) i osmislite nagrade u vidu sitnica.
7️⃣Kada pripremate hranu pričajte djeci o namirnicama koje koristite i zašto je važno da ih jedemo. Pričajte i neke zanimljive informacije kao na primjer, da je lubenica vrsta povrća, a ne voća, da je banana vrsta biljke, a ne voća, da orah ima oblik ljudskog mozga, da med nema rok trajanja, krastavac je je vrsta voća a ne povrća, jabuka potiče od jedne sorte ruža, ako jedu puno cvekle piškiće roze 😀…
Drage moje Momsters, ukoliko nam se Džejmi Oliver ne zahvali lično za zdrave navike u ishrani, naše dijete sigurno hoće 😀
🍠Šta vi mislite i ovoj temi? Otkrijte nam neku “taktiku” ili dajte savjet kako da dijete privolimo da pojde zdrav obrok? Napišite nam i neki recept ako ga imate? Bilo šta! Značiće nam svima!!! Meni su prsti otpali od kucanja, solidarišite se bar malo 😅
Lav ju,
vaša Momster Sara 💋
Za još sjajnih tekstova Sare Oster Rokvić alijas Mame Momsters, zapratite njen online kutak za mame na instagramu @_MOMSTERS_
