“Današnji način života je veoma stresan. Danas je potpuno poznato da je stres jedan od glavnih uzročnika infarkta, hipertenzije, psihičkih problema i čega sve ne”, piše na svom blogu dr Branimir Nestorović, pulmolog i alergolog na Univerzitetskoj klinici u Tiršovoj. “Većina ljudi se od stresa brani uzimanjem lijekova, posebno anksiolitika. Iako se radi o relativno sigurnim lijekovima, imaju negativan efekat na kognitivne funkcije, a u pojedinim slučajevima dovode do zavisnosti”.
Među najvažnijim efektima stresa na ljudski organizam, izdvojeni su sledeći:
- Nervni sistem: osjećaj nedostatka energije, glavobolja, napetost, problemi sa spavanjem, poremećaj koncentracije, vrtoglavica.
- Mišići i kosti: migrena, bolovi u vratu, bolovi u kičmi.
- Disajni organi: ubrzano disanje
- Kardiovaskularni: lupanje i preskakanje srca, skok krvnog pritiska, infarkt.
- Endokrini sistem: poremećaj regulacije šećera, sklonost ka dijabetesu.
- Gastrointestinalni sistem: poremećaj ishrane, često uzimanje velikih količina hrane, povećanje želučane kiseline, ulkus želuca…
Poručuje da je kao klasično školovan ljekar odavno primijetio da – osim lijekova – medicina ne nudi nikakve druge postupke ili opcije, poput esencijalnih ulja, tehnike disanja, relaksacione tehnike, joge i tome slično.
“Moderna medicina se ponaša kao da ovaj dio terapije uopšte ne postoji”, konstatuje dr Nestorović i nastavlja: “U svim savjetima za smanjenje stresa postoji savjet da promijenite način života. Lično smatram da je to uglavnom nemoguće, uslijed socijalnih uslova u kojima se nalazimo. Dalje, trebalo bi suzbijati nezdrave navike koje nam pomažu da savladamo stres. Tu na prvom mjestu spadaju pušenje i alkohol. Prekomijerna upotreba tableta za smirivanje dovodi do obrntuog efekta”.
Cohen u studiji iz 1995 nalazi da je polovina pacijenata koji su dolazili zbog napetosti i paničnih stanja imalo kao uzrok prekomijernu primjenu benzodiazepina ili alkohola.
Nestorović navodi da se čovjek ne treba povlačiti u sebe jer to potencira stres, da ne treba da konzumira velike količine nezdrave hrane, provodi sate gledajući u telefon ili spavajući.
“Ni istresanje na druge osobe nije rješenje”, piše doktor, “poseno ako niste šef, pa niste u poziciji da to koristite”.
Šta je ono što se nudi kao mogući izlaz iz permanentnog osjećaja napetosti i stresa?
Dr Branimir Nestorović preporučuje slijedeće:
– Pokušajte da izbjegnete stres. Naučite se da kažete – ne. Ne preuzimajte više obaveza nego što možete da obavite, posebno ako se radi o aktivnostima koje se obavljaju istovremeno. Multitasking je jedan od najvažnijih uzroka stresa.
– Iako žene bolje podnose multitasking, ni one ne bi trebalo da pretjeruju sa prihvatanjem gomile obaveza – ističe dr Nestorović
– Izbjegavajte osobe koje su stresne za vas, takozvane “energetske vampire”. Poslije kontakta sa njima, osjećate se iscrpljeno. Kontrolišite svoju okolinu. Ako vas nerviraju vijesti, isključite TV i nemojte čitati novine. Ako vas guranje i gužva pri odlasku na posao nerviraju, pokušajte sa alternativnim, manje opterećenim putem, iako je on možda duži. Efekat promjene ponekad ima odlično dejstvo.
– Ukoliko se nađete u stresnoj situaciji, slobodno izrazite svoje mišljenje, jer suzbijanje stvara napetost. Ukoliko vas neko gnjavi, ljubazno se izvinite i kažite da imate hitne obaveze.
– Pokušajte da se prilagodite situaciji. Ako ste u kolima zaglavljeni u saobraćaju, umjesto da se nervirate, shvatite to kao priliku da slušate omiljenu muziku. Kada se pojavi neki problem, zapitajte se kakav će on imati značaj za godinu dana i vidjećete da će se problem umanjiti. Ako je situacija takva da ne može da se kontroliše, prihvatite je. Ne pokušavajte da se borite ako nema izgleda na uspjeh. Podijelite osjećanja sa osobama oko sebe, naučite da opraštate.
Ako ste perfekcionista, pokušajte da smanjite očekivanja od sebe i drugih.
Dr Nestorović zaključuje da treba imati realnije ciljeve u životu, jer iz njih potiču naše anksioznosti.
“Većina našeg stresa proističe iz socijalnih interakcija, straha od neprihvatanja, straha od ismijavanja, da nećemo biti voljeni. Ovi su strahovi iracionalni, potencirani savremenim trendovima, kao da je važno koliko imaš lajkova na FB, ako imaš pored sebe osobu koja te voli”, ističe dr Nestorović i dodaje da je kretanje dobro rješenje za suzbijanje stresa.
“Šetajte psa, vozite bicikl, idite pješke do prodavnice, igrajte uz muziku. Nova istraživanja ukazuju da fizička aktivnost povećava srčani rad. Srce svojim djelovanjem na mozak dovodi do stimulacije mozga, a posebno hipokamusa. Poznato je da stres posebno oštećuje ovaj dio mozga i dovodi do njegove atrofije. Usljed ovoga osobe u stresu često zaboravljaju stvari. Hipokampus je dio mozga gdje se nalazi memorija”, objašnjava doktor.
American Psychological Association kaže “fizička aktivnost dovodi do komunikacije srca sa bubrezima i mišićima, uz koordinaciju ovog procesa preko mozga. Ova komunikacija organskih sistema je prava vrijednost fizičke aktivnosti.
Dr Nestorović ističe da to uopšte ne znači da morate iči u teretanu ili na trčanje, što se čak smatra uzrokom stresa, te da je dovoljna i umjerena fizička aktivnost poput brze šetnje, korištenja stepenica umjesto lifta i slično.
“Povezujte se sa drugim osobama i razgovarajte sa njima. Ljudska komunkacija ne nezamjenljiva (i sve rjeđa). Najteža kazna u zatvoru je samnica, mada mi se čini da savremena omladina već živi u samnici, uz smartfon doduše”, piše Nestorović.
Prema njegovoj preporuci, najvažnije je da u život unesemo zabavu i zadovoljstvo; da se više smijemo, jer je smijeh najbolji lijek.
“Dokazano je da osobe koje se više smiju imaju bolju funkciju imunog sistema, niži nivo stres hormona, manje osjećaju bol, imaju opuštene mišiće, pa time manje bolova u vratu i leđima, nižu učestalost infarkta. Smijeh suzbija napetost i depresiju, a posjeduje i moćnu socijalnu komponentu. Ljudi vole osobe koje se smiju, one privlače druge ljude, često su lideri u svojoj sredini. Osoba koja se smije izbjegava konflikte”, objašnjava doktor i dodaje da su hobiji takođe dobri za suzbijanje stresa. “Ukoliko se poslije stresnog dana posvetite nečemu što volite, osjetićete se opuštenije i zadovoljnije”.
Izvor: banenestorovic.blogspot.ba
