Đaci u Republici Srpskoj će od sljedećeg polugodišta dobiti novi predmet – bezbjednost i zaštitu, dok do uvođenja seksualnog obrazovanja, čije se uvođenje ranije iniciralo, neće doći, iako stručnjaci smatraju da je i taj predmet prijeko potreban.
“Do skorog uvođenja predmeta o seksualnom i reproduktivnom zdravlju neće doći. O tome se može predavati kroz druge predmete. Mi planiramo od drugog polugodišta ove školske godine uvesti predmet bezbjednost i zaštita”, rekao je juče Dane Malešević, ministar prosvjete i kulture RS.
Iz Republičkog pedagoškog zavoda kažu da su dobili inicijativu za uspostavljanje tog predmeta od strane Ministarstva, ali da još nemaju previše informacija. Predmet bezbjednost i zaštita bi trebalo da bude u srednjim školama, formirana je i radna grupa koju čine članovi Ministarstva, Pedagoškog zavoda, profesori bezbjednosti i drugi.
“Mislimo da je to realno, s obzirom na to da je sličan predmet bio i u bivšoj Jugoslaviji, te da nemamo redovnu vojsku”, kažu u Pedagoškom zavodu.
Ipak, stručnjaci tvrde da bi se i neka vrsta seksualnog i reproduktivnog obrazovanja morala uvesti u škole.
“Ja to uopšte ne bih nazvala seksualno, nego zdravstveno obrazovanje, i uvela bih ga od vrtića, naravno prilagođeno godinama djece. Djeca će odmah, na primjer, naučiti kako da prepoznaju zlostavljanje i seksualno uznemiravanje i kako da nam to kažu. Postoji jednostavan sistem, gaćica i majice, gdje se djeca od vrtića uče da ih niko ne smije dirati u ta dva predjela”, rekla je Sonja Stančić, psiholog iz Banjaluke.
Ona ističe kako se namjerno osvrnula na naziv predmeta jer bi seksualni odgoj bio dio predmeta.
“Seksualno obrazovanje je samo jedan dio toga, tu je znanje o bolestima, o odgovornom ponašanju, zdravlju… Ako vi kroz sistem dijete učite kako da cijeni svoje tijelo, ono će se čuvati, ali i paziti šta čini drugom, jer će znati kakve to posljedice može da ima. Samim tim ćemo manje ulaziti u agresivne obrasce ponašanja. Jednostavan predmet kojim rješavamo kompleksne probleme”, kaže Stančićeva.
Aleksandar Milić, psiholog i profesor na Banjalučkom univerzitetu, kaže da se u okviru zdrave reproduktivnosti kroz život seks mora obrađivati.
“Ogromni su nedostaci zbog toga što nemamo taj predmet. Djeci bilo kog uzrasta nedostaju ta saznanja i zbog toga i imamo poremećaje odnosa, pogotovo u tinejdžerstvu. Zato imamo površne seksualne odnose, mijenjanje partnera, situacije da se veze i brakovi teško održavaju, sve je više ljudi koji imaju neuredan život, fizički i mentalno”, kaže Milić.
Ivan Šijaković, sociolog, smatra da je na ovu temu stavljena određena vrsta tradicionalne javne zabrane, pa je ljudima neugodno da tako nešto bude tema javnog diskursa. “Kod nas je to i dalje tema za uske krugove prijatelja. Često se poteže i argument da je mladima danas sve dostupno, pa tako da ako hoće da nauče, mogu vrlo lako”, govori Šijaković.
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, dijeli mišljenje da je mladima sve dostupno, ali opet kaže kako vrlo malo znaju o stvarno važnim pitanjima.
“U eri interneta sve mogu da pronađu, ali vrlo malo znaju šta je abortus i slične važne stvari, tako da bi bilo dobro uvesti nešto kao seksualno i reproduktivno obrazovanje, jer nesporno je da djeca vrlo malo znaju. U svakom slučaju, to je značajan predmet, zato bi se moralo dobro razraditi sve, od programa rada do finansija”, navodi Gnjatić.
Nikola Vidačković
Izvor: nezavisne.com
