Svjetska zdravstvena organizacija kaže da se 30% dnevnog unosa hrane sastoji upravo iz masti.
One su energetska rezerva, oblažu vitalne organe, neophodne su za sintezu hormona i apsorbciju vitamina rastvorljivih u mastima (tzv. Liposolumnih vitamina A, D, E, K).
Ipak, nisu sve masti iste. Zasićene masne kiseline – loše masti, trebalo bi da unosimo najviše 10% od predviđenih 30% ukupnog dnevnog unosa masti, dok bi ostatak trebalo da čine dobre masti, odnosno nezasićene masne kiseline.
Dijete koje nalažu izbjegavanje masti, nisu dobre.
Tačnije rečeno, treba izbjegavati loše masti. Loše masti se nalaze u masnim mesima, kao što su svinjetina, jagnjetina, iznutrice, guščje i pačije meso, prerađevine od mesa, salame, čvarci, riječnim ribama (som, šaran) kao i u mliječnim proizvodima koje toliko volimo, kao što su kačkavalj, pavlaka, kajmak, punomasni sirevi, punomasno mlijeko i jogurti.
Budite oprezni i sa morskim plodovima, budući da su puni holesterola.
Zato jedite posna mesa, poput ćuretine, piletine bez kožice, govedine, posne mliječne proizvode, zdrave ribe, kao što su skuša, sardela, tunj, losos, pastrmka, štuka.
Mesa i ribe pripremajte na teflonu bez prženja, a po završetku pripreme prelijte ih zdravim hladno-cijeđenim uljima (suncokretovo, maslinovo, susamovo, bundevino).
Samo ako ih upotrebljavate na taj način, ova ulja će zadržati svoja dobra svojstva i moći će da se bore protiv loših masti kojih ima i u posnim mesima.
Pravilna ishrana daje energiju, štiti od infekcija i bolesti, pomaže da jasno mislimo i održava tijelo u dobroj kondiciji.
Ako vas interesuje kako da računate dnevni unos kalorija i tim putem dođete do željene težine, pročitajte tekst Dr Feelgood: Kako računati kalorije i pravilno se hraniti
