Majčino mlijeko je najsavršenija hrana jer je prilagođeno potrebama bebe. Dojenjem se ostvaruje veza između majke i bebe, emocionalna stabilnost i pospješuje imunitet.
Majčino mlijeko je bakteriološki ispravno i sterilno, a sisanje omogućava pravilan rast i razvoj.
Istrajnost
Za uspješno dojenje, potrebno je od samog porođaja ispoštovati neka pravila kako bi mlijeko počelo da se stvara u dovoljnoj količini. Većina majki je zdrava, sposobna da doji i to treba da radi.
Hranjenje treba započeti pola sata nakon rođenja i nikada ne čekati duže od 6 sati.
Sisanje je kod zdravog novorođenčeta refleksna radnja, koja se uspostavlja do 32. nedelje trudnoće. To nikako ne znači da se beba rađa “naučena” ali svakako ima dobru predispoziciju da uz “trening” nauči dobro da sisa. U početku to ne ide baš sjajno, beba se brzo umori, zasiti, zaspi, ali je potrebna velika istrajnost da se mama i beba naviknu jedno na drugo.
Podoj na zahtjev kod novorođenčeta
Novorođenče se doji na zahtjev, tj. kada god zatraži. Podoji na zahtjev pokreću stvaranje mlijeka. Zbog toga treba insistirati na baby friendly porodilištima u kojima su mame i bebe zajedno i imaju priliku da započnu pravilnu stimulaciju stvaranja mlijeka od najranijeg perioda.
Bebu u prvim nedjeljama života ne treba uobročavati nego joj dati da jede kad god poželi. Ne smije se zaboraviti i na noćne podoje, bez kojih se dojke mogu prepuniti, a njihovim preskakanjem će se i manje mlijeka stvarati.
Što više sisa, više se mlijeka proizvodi
Već poslije prve-druge nedelje počne da se stvara onoliko mlijeka koliko beba pojede. Proizvodnja mlijeka (laktacija) je stimulisana potražnjom od strane bebe: što više dijete sisa, više mlijeka se proizvodi.
Potrebno je i pet-šest nedjelja kako bi se dijete uobročilo. Ono što je jako važno u ovom periodu je da se bebi daje da pojede svo mlijeko iz jedne dojke do kraja pa tek onda da se pređe na drugu dojku. Na ovaj način beba bolje napreduje a stimuliše se i veće stvaranje mlijeka.
Podoji na zahtjev, raznovrsna ishrana i odmor
Za mamu je u ovom periodu važno da odmara kad god je u prilici i da bude rasterećena i smirena i da vjeruje u uspjeh. Nijedan početak nije lagan a ovaj zahtijeva puno truda.
Preporuka je da se izbjegne dohrana u prvim danima kako bi se mehanizam stvaranja mlijeka uspostavio, jer dodavanjem dohrane pravi se manja količina mlijeka od onoga što je bebi potrebno.
Svaka mama želi da ima dovoljno mlijeka za svoju bebu i da može da je nahrani koliko je bebi potrebno. Ima raznih priča o tome što povećava laktaciju; pivo, određeni čajevi, sokovi, med.. a ono što i mame znaju je da baš to pomoglo.
Najvažnija osnova za stvaranje dovoljne količine mlijeka su podoji na zahtjev i zdrava raznovrsna ishrana.
Potrebe za energijom kod dojilja su nešto veće nego za vrijeme trudnoće pa je potrebno povećanje energetskog unosa za 300-500 kcal dnevno. Ovu količinu zamijeni šolja mlijeka ili jogurta, kuvano jaje i jedno parče hljeba dnevno.
Zbog toga što majke žele što prije da vrate težinu prije trudnoće, dolazi do smanjene proizvodnje mlijeka, pa se stroge dijete tokom dojenja ne preporučuju.
Uravnotežena ishrana
Ono što je preporuka je zdrava, uravnotežena ishrana, sa tri glavna obroka i dve lagane voćne užine, sa što manje slatkiša i prostih šećera. Prednost u ishrani imaju složeni ugljeni hidrati obogaćeni celuloznim vlaknima (integralni hljeb i različite vrste brašna, žitarice…).
Vitamin B iz kvasca i žitarica pospješuje stvaranje mlijeka. Ovog vitramina ima i u pivu, pa mame dojilje često piju pivo, ali sa konzumiranjem zdravih žitarica, stvaranje mlijeka će biti uspješno kao i da koristite pivo. Svakodnevno ispijanje piva tokom dojenja nikako nije preporučljivo, jer pivo sadrži alkohol, koji bebi ne treba. Bolji i zdraviji izvor vitamina B jeste pivski kvasac.
Potrebe za proteinima su povećane, pa je potrebno da dojilja jede meso, ribu, sir, jaja, popiju šolju mlijeka ili jogurta dnevno više nego inače. Najbolje je da svaki obrok dojilje sadrži voće i/ili povrće, najbolje što manje termički obrađeno, sirovo u obliku salata.
Od masti prepručuju se zdrava ulja: maslinovo ulje i ulje od košpica grožđa ili bundeve, a dva do tri puta nedjeljno treba da pojede ribu zbog razvoja bebinog mozga. Ostale masti treba izbjegavati u ishrani.
Sva hrana koju dojilja pojede se preko mlijeka prenosi do bebe i ona dobija sve potrebne nutrijente.
Preporučuje se da dojilja pije od 2,5-3 l tečnosti dnevno (600 ml više od preporuke za žene koje ne doje). Najzdravije je da pije vodu, negaziranu mineralnu vodu, nezaslađene čajeve i prirodne cijeđene sokove, s tim da u početku treba izbjegavati citruse zbog toga što bebin stomačič još uvijek nije spreman za teške ukuse i može imati problema sa grčevima.
Izuzetno je bitno da se vodi računa o unosu kalcijuma u toku dojenja. Kalcijum se nalazi u sirevima, ribi, žitaricama od cijelog zrna, zelenom lisnatom povrću, sušenom voću. Kalcijum ne traba unositi samo mlijekom, pa nije potrebno piti značajno veće količine mlijeka.
Tečnost u toku dana je bolje nadoknaditi specijalno pripremljenim čajavima za dojilje nego mlijekom. Bitno je da se unosi i cink, čiji su izvor jaja, meso i žitarice.
Postoje određene namirnice za koje se vjeruje da povećavaju stvaranje mlijeka: ovas, lan, leblebije, hmelj, kopriva – ove namirnice treba u većem odnosu uvrstiti u dnevni jelovnik.
Dojilja se hrani onako kako je navikla, ali se trudi da glavni obroci budu zdravo pripremljeni, kuvani ili grilovani, bez dodataka jakih začina i velike količine soli.
Određena hrana jakog mirisa (luk, brokoli, kupus, karfiol, cvekla, jaki začini ili pasulj) može da promijeni ukus mlijeka i kod pojedinih beba izazove uznemirenost. Tada je jednostavno potrebno prekinuti konzumiranje ovih namirnica na neko vrijeme i osluškivati svoju bebu šta joj prija a šta ne.
Pušenje i alkohol treba izbaciti u potpunosti, a kofein iz kafe svesti na minimum jer može uznemiriti bebu.
Mami je potreban odmor, šetnja i relaksacija, jer svaka briga, stres i umor dovode do smanjenja količine mlijeka. Mame i bebe su u početku u istom ritmu, maze se, odmaraju, spavaju i jedu i to je sve što treba da rade.
Ako dojilja unese malo potrebnih nutrijenata (kalcijum, fosfor, magnezijum, natrijum i kalijum) njih će u mlijeku biti u odgovarajućoj količini, ali na uštrb majke jer će biti korišćeni iz depoa majčinog organizma.
Suprotno od pomenutih nutritijenata, količina vitamina rastvorljivih u vodi, joda, selena i određenih masnih kiselina zavisi od ishrane. Ako majka kroz ishranu unosi malo ovih nutrijenata, njih je manje i u mlijeku, pa ih beba dobija u nedovoljnoj količini. Zbog toga je zdrava i raznovrsna ishrana osnova dobrog dojenja.
Uspostavljanjem dojenja beba dobija sve neophodne sastojke za taj period i nije potrebno davati ništa drugo izmedju podoja.
Pridržavajte se ovih savjeta, hranite se zdravo, raznovrsno, uživajte u svojoj bebici i ulozi koju imate. Verujte u sebe da ćete uspjeti. I uspjećete!
Dr Milena Nikolić, pedijatar
