Oduvijek su nas učili da je neprihvatljivo bacati hranu, pa pravilno skladištenje namirnica i gotovih jela svakako čuva kućni budžet. Imamo još jedan izuzetno važan motiv da naučimo kako se namirnice skladište – a to je naše zdravlje i zdravlje naših ukućana, koje štitimo na dva načina:
- čuvamo se bolesti koje izaziva pokvarena hrana
- održavamo nutrijente u hrani na visokom nivou
Ovako ćete pravilno čuvati neke od najčešće korištenih namirnica u domaćinstvima:
Životinjski proizvodi
Jaja se kvare zbog svoje poroznosti, pa gube vodu i ugljendioksid a u njihovu unutrašnjost prodiru razni mikroorganizmi. Jaja prije skladištenja ne treba prati, jer će se time uništiti kutikula (membrana na ljusci) i doći će do bržeg kvarenja.
Dobra zaštita od salmonele u jajetu sumnjivog porijekla je kuvanje od 18 minuta na 75 °C stepeni. Tvrdo kuvana jaja, ukoliko se ne konzumiraju, mogu se uskladištiti u frižideru do nedjelju dana.
Visoka temperatura u jelima ubija salmonelu, dok se na niskim temperaturama u frižideru salmonele ne razmnožava.
Frižider treba da bude uključen na niži stepen, ne više od +4 °C stepena. Sveža jaja se mogu čuvati u frižideru do mjesec dana, pod uslovom da im ljuska nije oštećena i da se širi dio okrene na gore.
Starenjem postepeno slabi membrana oko žumanceta, pa će žumance biti manje ispupčenog oblika (vidljivo kada jaje razbijete na tanjir). Ako je oštećena membrana bjelanceta, doći će do brze hidrolize proteina bjelanca i povećanja količine amonijaka u žumancetu. Sirova jaja se mogu i zamrzavati, ali bez ljuske. Prilikom odmrzavanja, jaja treba upotrebiti što pre.
Ostatke pripremljene hrane od živinskog mesa u roku od dva sata moramo odložiti u frižider i pojesti u sljedeća tri dana. Meso koje je predugo stajalo najbolje je baciti, ukoliko ga ne pojedete u navedenom periodu. Živinsko meso bi trebalo čuvati u frižideru na maksimalno +4 °C.
Ukoliko ste pripremljenu hranu zamrzli, ona ne bi smjela predugo da stoji u zamrzivaču, najduže 4 mjeseca. Preporuka je da ambalažu prije zamrzavanja dobro zatvorite i napišite tačan datum zamrzavanja.
U zamrzivaču se na -18 °C mogu čuvati:
- teletina do 9 mjeseci
- junetina do 12 mjeseci
- mljeveno juneće meso do 3 mjeseca
- svinjetina do 2 mjeseca,
- juneće šnicle od 6-9 mjeseci
- svinjske šnicle 2-9 mjeseci
- ćuretina 9 mjeseci
- pačije meso do 3 mjeseca
- svježe kobasice do 2 mjeseca
- pečenje do 3 mjeseca
Riba spada u zdravu hranu a posebno je konzumirana kao dio praznične trpeze u vrijeme posta. Važno je da znamo da se svježa riba može čuvati u frižideru samo 1 dan, a u zamrzivaču do 6 mjeseci. Još preciznije, manja i nemasna riba, kao i fileti do 3 mjeseca, a masna riba poput skuše i lososa do 6 meseci.
Sirevi
Sireve čuvati do potrošnje u frižideru, osim neotvorenih sireva u limenkama ili ribanih sireva sa konzervansima i sa oznakom na etiketi da se mogu čuvati van frižidera. Neka originalna pakovanja sireva mogu biti na sobnoj temperaturi, ali kada se otvore moraju biti u frižideru.
Sireve je najbolje čuvati na temperaturi ispod 10°C, ali ne ispod 5°C.
Sireve čuvati u dobro zatvorenim posudama, kako bi se spriječilo prodiranje mikroorganizama, mirisa druge hrane i da se ne bi sušili. Dobro uvijeni tvrdi sirevi u komadima, mogu se čuvati do 6 mjeseci, tvdi sirevi u kriškama oko 2 nedjelje, a mekani sirevi se moraju upotrijebiti u roku od 5 do 7 dana.
Ulja i masti
Biljna ulja se čuvaju na hladnom i tamnom mjestu, jer na toploti i na svjetlosti brže užegnu. Rafinisano ulje nije potrebno držati u frižideru, dok se to preporučuje za nerafinisana ulja poput bademovog, susamovog, ulja sjemenki bundeve…, a posebno lanenog ulja, koje je bogato Omega-3 masnim kiselinama i stoga brže može da oksidira.
Trajnost ulja je 12 meseci, a najbolje ga je potrošiti u roku od 6 mjeseci.
Opšta preporuka je da se ulja čuvaju u boci koja je tamna isto onliko koliko sjemenka iz koje je ulje dobijeno.
Maslinovo ulje se ne čuva u frižideru ali se drži na tamnom mestu ili zaštićeno papirnom kesom od svetlosti.
Maslac/puter se čuva u frižideru, zapakovan u materijal koji ne propušta vodu i gasove i koji ga štiti od prodiranja mirisa iz druge hrane. U zamrzivaču se maslac, ako je zamrznut svjež, može držati do 9 mjeseci, u frižideru do 6 nedjelja – a van frižidera do 2 nedjelje.
Voće i povrće
Sezonsko voće čuvajte u frižideru u odjeljku za voće i povrće. Hladnoća zaustavlja enzimsko dejstvo koje rastvara pektin u voću i omekšava ga, pa bi breskve i nektarine trebalo držati na sobnoj temperaturi dok ne omekšaju i tek onda ih smjestiti u frižider, gdje mogu stajati oko 2 nedjelje.
Jabuke se mogu i do nekoliko mjeseci čuvati na hladnom mjestu, sa dobrom cirkulacijom vazduha – a ako se čuvaju na toplom mjestu, dolazi do gubitka vlažnosti i jabuke postaju smežurane.
Bobičasto voće je lako kvarljivo, te ga treba čuvati u frižideru i to zajedno sa peteljkom na plodovima. Kada se one odstranjuju,“meso” voća se povređuje i aktivira se enzim koji razgrađuje vitamin C. Ako ovo voće nećete upotrijebiti u roku od dan-dva, bolje ga zamrznite.
Bundeve mogu da se čuvaju mjesecima ako su cijele, a sječene u komade svega nekoliko dana. Trebalo bi ih konzumirati u što kraćem roku, jer vitamin A naginje oksidaciji.
Grašak se može čuvati u zamrznutom stanju najviše 12 mjeseci. Celer i cvekla, kada se čuvaju u frižideru, treba da budu u plastičnoj kesi kako bi zadržali svježinu i čvrstoću. Tako se mogu čuvati do 7 dana, dok karfiol u frižideru može da stoji 4-5 dana.
Bijeli luk se skladišti na hladnom, promajnom mestu da bi se sačuvao od isušivanja i proklijavanja Tako se može čuvati nekoliko mjeseci, pa ga ne treba stavljati u frižider.
Krompir čuvati na hladnom i tamnom mjestu, za šta su pogodne podrumske prostorije, da bi se sprečilo klijanje i truljenje. Na ovaj način se krompir može čuvati mjesecima. Napogodnija temperatura čuvanja krompira je oko 6 °C stepeni, ali nikako ispod 4 °C, kada dolazi do pretvaranja skroba u šećer i on dobija slatkast ukus. Takav krompir ćete prepoznati po tamnim kolutivima u unutrašnjosti.
Orašaste plodove i sjemenke skladištite pažljivo zbog visokog procenta masnoća. Radi se o zdravim nezasićenim mastima, koje se lako razlažu pod uticajem toplote i svjetlosti. To dovodi do užeglosti, pa ove namirnice dobjaju neugodan i gorak ukus. Takođe, postaju i rizične jer mogu da izazovu bolove u stomaku i irititranost creva.
Buđ na orašastim plodovima i sjemenkama je visoko rizična, a nekada se radi i o kancerogenim aflatoksinima.
Čuvajte orašaste plodove i sjemenke u dobro zatvorenim posudama i na hladnom mjestu. Ako ćete ih koristiti u skorije vrijeme, čak je moguće čuvanje i na sobnoj temperaturi. Međutim, ako želite da vam traju duže od nekoliko mjeseci, čuvajte ih isključivo u frižideru ili zamrzivaču. U frižideru do 6 mjeseci, a u zamrzivaču do godinu dana.
Žitarice i proizvodi od žitarica
Zrnevlja poput kionoe, amaranta, spelte, heljde, prosa… držati do potrošnje u originalnim pakovanjima ili u dobro zatvorenim posudama koji žitarice štite od vlaženja i napada insekata. Rok trajanja je uglavnom označen na pakovanjima. Kvarljivije su žitarice od cijelog zrna, tj. sa klicom kao što je kukuruzno brašno prekrupa od cijelog zrna, bez izdvajanja klice.
Svježe testenine – kore za pitu i gibanicu i domaću nesušenu tjesteninu, čuvajte do potrošnje u frižideru, ali ne duže od 2-3 dana. Trajne, suve tjestenine držite na suvom i hladnom mjestu do 3 mjeseca.
Hljeb se čuva na sobnoj temperaturi i to u plastičnoj kesi ili u kutiji za hljeb. Na sobnoj temperaturi gubi svježinu već za 2-3 dana, ali može da stoji i do nedjelju dana. Svjež hljeb se može ostaviti u zamrzivaču do 2 mjeseca i duže, bilo da je industrijski proizveden ili domaći. Pri zamrzavanju ga obavezno umotajte u propusnu foliju ili stavite plastičnu kesu.
