Roditelji imaju brojne dileme u vezi sa odabirom sportskih aktivnosti kod djeteta koje ima astmu, a postoji i posebna forma ove bolesti koja se manifestuje napadom baš tokom fizičke aktivnosti.
Takva “podvrsta” ovog oboljenja se naziva naporom izazvana (indukovana) astma. Nemali broj djece pati od ove bolesti, a da ne zna da je ima. Kada se na naporom izazvanu astmu posumnja, ona se relativno lako dijagnostikuje – procjenom plućne funkcije prije i poslije fizičke aktivnosti.
Naporom indukovana astma se može preduprijediti davanjem odgovarajućih lijekova prije početka fizičkog napora, a teške forme ove bolesti (koje su srećom rijetke) traže i višemjesečnu profilaksu.
-
Može li dijete sa astmom da se bavi sportom
Naravno da može, zapravo treba da se bavi sportom!
Danas, skoro svaka sportska ekipa ima u svojiom redovima po nekog asmatičara. Mame i tate (u ozbiljnijim godinama) se sjećaju svjetskog i olimpijskog šampiona u plivanju Marka Špica koji je bio asmatičar. Iako je imao astmu u naporu, uz dobru terapiju on je osvojio devet zlatnih olimpijskih medalja!
Duga je lista aktivnih atletičara, fudbalera, vaterpolista koji imaju astmu, ali postižu vrhunske sportske rezultate, čak i svjetske rekorde.
Ključ njihovog uspeha je, pored vrijednog treniranja, odlična kontrola bolesti. Pravovremena dijagnoza, adekvatna preventivna terapija (profilaksa) i dobar odabir sportske aktivnosti od djeteta asmatičara mogu napraviti odličnog sportistu.
-
Da li to znači da dijete sa astmom treba da se bavi sportom
Da, treba!
Redovno bavljenje dobro odabranim sportskim aktivnostima poboljšava stanje srca i krvnih sudova, ali i disajnih organa. Regularna i dobro odabrana fizička aktivnost ojačava plućnu funkciju. Zdrav sportski život podrazumijeva redovno (i dovoljno) spavanje, zdravu ishranu što poboljšava odbrambenu sposobnost organizma i tako smanjuje vjerovatnoću od razvoja infekcija disajnih puteva koje mogu doprineti nastanku astme.
-
Koji je sport “pravi”
Najbolji izbor su “vodeni” sportovi! Plivačke discipline, vaterpolo, pa i veslanje su takoreći idealni sportovi za djecu koja imaju astmu. Adekvatna vlažnost vazduh uz odsustvo potencijalnih “pogoršivača” (prašine…) astme, kao i velika angažovanost pluća tokom aktivnosti veoma prijaju djeci asmatičarima.
Jačanje mišića koji učestvuju u disanju (respiratorni mišići) olakšava disanje, ubrzava protok vazduha, a tako poboljšava funkciju pluća. Zato će djeca sportisti, čak i ako do napada astme dođe, lakše pregurati krizu.
Brojne naučne studije su pokazale da djeca asmatičari koji se bave sportom rjeđe imaju napade od “neaktivnih” vršnjaka.
Pored vodenih sportova, pogodni su i drugi “aerobni” sportovi, koji u kontinuitetu angažuju respiratorne mišiće – trčanje na srednje staze, kros, kolektivni sportovi na otvorenom (fudbal, ragbi), planinarenje na umjerenim nadmorskim visinama, orijentiring…
-
Mora li to biti takmičarski sport
Ne mora!
Redovna rekreativna aktivnost (na primjer: tri puta nedjeljno po sat vremena rekreativnog plivanja) ima odličan efekat na zdravlje djeteta, pa i na popravljanje funkcije disajnih organa kod djece koja imaju astmu.
-
Da li treba izbjegavati neke sportove
Uz adekvatnu kontrolu astme dijete može da se bavi skoro svakim sportom! Ipak neke treba izbjeći, naročito u “nestabilnoj” fazi bolesti.
– Sportovi u zgušljivim i neočišćenim salama (mnogo je takvih sala kod nas) nisu pogodni za djecu asmatičare. Manjak kiseonika, uz višak prašine nikako ne pogoduju djeci sa astmom. Zato se može desiti da dijete, koje ima alergijsku astmu, dobije napad u ovakvim okolnostima što svakako nije cilj bavljenja sportom.
– Intezivni treninzi u teretanama takođe nisu mudar izbor. Ponavljano dizanje tegova je skopčano sa otežanim disanjem i kod najzdravijih sportista, a naročito asmatičarima ne prija ova aktivnost. Ako se pri tom zna da veliki broj teretana nema adekvatnu ventilaciju situacija se dodatno pogoršava. Srećom, rad u teretani se ionako ne preporučuje djeci u razvoju, tako da ova priča važi samo za starije adolescente koji imaju jaku želju da postanu muskulozniji, jači i privlačniji.
– Tenis na šljaci ne pogoduje asmatičarima alergičnim na prašinu (koji nemaju adekvatnu kontrolu bolesti), kao ni stoni tenis u zagušljivom ambijentu.
– Dugotrajno trčanje (polumaraton i maraton) se takođe ne preporučuju djeci asmatičarima, kao ni planinarenje na veoma visokim nadmorskim visinama (preko 2000 metara). Srećom, ovo i nisu sportovi za djecu.
– Ne preporučuje se, bez adekvatne pripreme, ni jaka fizička aktivnost pri niskim temperaturama, kao ni u uslovima sa ekstremnim vrijednostima vlage u vazduhu. Ovi faktori, direktnim dejstvom na sluzokožu disajnih puteva mogu dovesti do napada.
Ipak, ove “zabrane” treba uslovno shvatiti!
Uz dobru kontrolu bolesti, postoji mogućnost pripreme djeteta pred fizičku aktivnost koja može spriječiti pojavu napada astme, čak i u “nepreporučljivim” sportskim aktivnostima.
Uzimanje prepisanih lijekova (inhalacija bronhodilatatora, uzimanje blokatora lukotrienskih receptora…) određeno vrijeme pred sportski nastup može veoma uspješno sprečiti eventualni asmatski napad tokom fizičke aktivnosti.
Iako je dejstvo ovih lijekova relativno kratkotrajno, oni uspježno odrade posao, zato što sa odmicanjem fizičke aktivnosti organizam sam “otvara” sužene disajne puteve i BEZ pomoći unijetog lijeka.
-
Šta uraditi prije odluke o učešću djeteta sa astmom u nekoj sportskoj aktivnosti
– Treba se svakako posavjetovati sa pedijatrom koji liječi dijete sa astmom
Procjena disajne funkcije (spirometrija) prije i poslije napora je ključ za procjenu disajne funkcije, a može se relativno jednostavno obaviti i bez komplikovanih aparata. Ljekar će detaljno objasniti roditeljima da li je potrebna medikamentozna priprema djeteta pred napor, i kako se ona sprovodi. Kada se dijete uključi u sportsku aktivnost, potrebne su periodične ljekarske kontrole koje će odgovoriti na ključno pitanje – da li odabrani sport pomaže djetetu sa astmom.
– Ukoliko se dijete uključi u neki od sportskih klubova neophodno je informisati trenera o djetetovom zdravstvenom stanju!
To će pomoći sportskom pedagogu da postepno opterećuje dijete i da razumije da ponekad nije u stanju da isprati najnaporniji dio treninga.
Profesionalni treneri bi trebalo da znaju osnovne principe treninga djeteta sa astmom. Jedan od važnih momenata u treniranju djeteta sa astmom je duže “zagrijavanje” pred sportski nastup. Ono je od vitalnog značaja, jer poslije 20-30 minuta zagrijavanja dolazi do “privikavanja” pluća na napor, i otvaranja eventualno suženih disajnih puteva.
– Idealno bi bilo da klupski ljekar, u saradnji sa pedijatrom koji vodi dijete, prati djetetove treninge i procjenjuje efekte treniranja!
Naravno, sve vrste rekreativnog sporta, uz pridržavanje osnovnih principa o kojima smo pisali, su preporučljive za dijete sa astmom. Ne treba po svaku cijenu terati dijete da se aktivno bavi sportom, pogotovo je pogrešno obmanjivati dijete da će se samo uz naporan trening bolest izliječiti.
Sport je za dijete prije svega igra, a igra mora da prija djetetu, a ne da bude još jedna u nizu obaveza koje otežavaju djetinjstvo.
-
Kako spremiti dete sa alergijskom astmom za kondicione pripreme
Najvažnija je dobra kontrola bolesti!
To znači da treba uzimati propisanu preventivnu terapiju, bez prekidanja pred pripreme. Ako dijete dobije napad sedam do deset dana uoči priprema potrebna je inhalatorna terapija. Sada se u takvim situacijama preporučuje kombinacija inhalatornih kortikosteroida i beta agonista (budesonid i formoterol) koji brzo otklanjaju suženje disajnih puteva (bronhoopstrukciju), ali djeluju i na složeni proces alergijskog zapaljenja u zidu bronhiola.
Nekada se u ovim situacijama zabranjivao odlazak na pripreme, a sada se kod ogromne većine mladih sportista može izliječiti napad i omogućiti nastavak sportske aktivnosti.
Naravno, dok napad traje NEMA sporta, ali se poslije pet do sedam dana terapije većina djece sportista lijepo oporavi. Prije odlaska na pripreme, konačnu procjenu i odluku donosi pedijatar koji liječi dijete.
Ass.dr Goran Vukomanović
