Roditelji, ukoliko želite da razumijete svijet svog djeteta, morate mu pomoći da izgradi svoj govor i jezik. Izgubljeno vrijeme teško se nadoknađuje. Kvalitet djetetovog života, u velikoj mjeri zavisi od njegove sposobnosti da komunicira. I djeca koja još ne pričaju, slušaju!
Da li se govorno-jezički razvoj odvija kod svakog djeteta na isti način?
Većina djece slijedi sličan put govorno-jezičkog razvoja. Svaka vještina (motorika, govor…) ima svoj period kada je najbolje raditi na njenom razvoju. Taj period je poznat kao period posebne osjetljivosti, period kada unutrašnji nagoni podstiču dijete na određenu aktivnost.
Dijete tada usvaja određene vještine sa lakoćom i radošću. Faze u razvoju govora i jezika se odvijaju istim redoslijedom kod sve djece, ali period nastupanja određene faze i dužina trajanja te faze karakteristične su za svako dijete.
Raznolikost u usvajanju jezika je pod velikim uticajem sredine ali i stilova i temperamenata, kako dječjih tako i roditeljskih.
Roditelji, Vi ste primarni jezični model svom djetetu! Važno je kao roditelj pratiti i osluškivati svoje dijete, prepoznati te periode i znati kako odgovoriti na njih. Moramo uvijek imati na umu da je svako dijete jedinstveno i da ima individualni tempo razvoja.
Prvih šest godina je zaista uzbudljv period, tokom kog će dijete usvojiti osnove komunikacije. Kako njegove jezičke vještine jačaju, moći će bolje da izražava svoja osjećanja, misli i ideje, da slijedi svoja interesovanja i razvija svoje talente, uči u školi i izvan nje.
Šta kada stvari ne idu kako očekujemo?
Mnogi mališani, predškolci i školarci imaju teškoće u jednom ili nekoliko područja govorno-jezičkog razvoja. Neka djeca imaju poteškoće sa glasovima. Njihov govor je ponekad vrlo teško razmljiv za širu socijalnu sredinu.
Manji broj ima problem sa sluhom, ne čuju dobro ono što im se govori. Ima djece koja imaju uredan sluh ali i pored toga otežano razumiju tuđi govor. Neka djeca imaju teškoće u usvajanju gramatičkih pravila. Nekima je teško upotrijebiti govor u cilju zadovoljenja svojih potreba.
Uzroci tome nekad mogu biti vrlo lako uočljivi, ali isto tako i vrlo teško prepoznatljivi. Neka djeca sa govorno-jezičkim problemima prođu nezapaženo nekada i do polaska u školu. Kasnije u školi ispoljavaju velike teškoće u savladavanju pisanja, čitanja, računanja, imaju kratku pažnju, slabo pamćenje, zaboravljaju domaće zadatke, loše se organizuju u vremenu i prostoru i otežano uspostavljaju komunikaciju sa vršnjacima.
Značaj rane stimulacije!
Rana stimulacija je od presudnog značaja za sve vještine, posebno za govor. Najintenzivniji period razvoja govora je do treće godine života, period intenzivnog rasta i razvoja mozga.
Ukoliko dijete sa govorno-jezičkim problemima prođe nezapaženo od strane sredine tj. roditelja i izgubi senzitivni period za usvajanje govora i jezika, pod velikim znakom pitanja je da li će određene vještine biti savladane u punom obimu.
Velika je greška roditelja koji tepanjem (maženje u govoru) pokušavaju da se približe djetetu. Oni nesvjesno podržavaju ovaj način govora kod djece čineći sebi i djetetu medveđu uslugu. Na taj način podržavanjem nepravilnog izgovora kod djeteta se učvršćuje loš obrzac, a kasnije je potrebno više vremena i truda da se razgrade naučene šeme, stvore i učvrste nove.
U prilog tome govori i narodna poslovica: „Navika je jedna muka, a odvika dvije“.
Ne učvršćujte loše govorno-jezičke modele, već pomozite svom djetetu da ih što prije prevaziđe. Omogućite djeci više razvojno podsticajnih iskustava, jer rana iskustva oblikuju moždane strukture.
Kada se neuronske mreže slože na određen način formirajući pogrešan obrazac, važno je na što ranijem uzrastu pregraditi stare i izgraditi nove veze, a to je moguće isključivo uz pomoć i aktivno učešće djeteta i roditelja. Istraživanja pokazuju da dobre govorno-jezičke vještine imaju važnu ulogu u kognitivnom i socio-emocionalnom razvoju.
Na žalost, mnogi roditelji čija djeca kasne u govoru i jeziku i danas dobijaju „savjete“ tipa: “Ne brinite“, “Muško je dijete“,“Lijen je“, “Javite se za tri mjeseca“ i slično. Puno toga se desi za godinu dana. Veliki gubitak vremena je čekati tri i više mjeseci u ranom uzrastu. Nisu sva govorno-jezička odstupanja u ranom uzrastu podjednako alarmantna. Ali svako govorno odstupanje koje nosi i zaostajanje u razvoju jezika (leksika, morfologija, sintaksa, semantika, gramatika i pragmatika) potencijalno može biti ozbiljno.
Roditelji, preokrenite zabrinutost u zainteresovanost. I djeca koja još ne pričaju, slušaju! Nikad nije prerano za stimulaciju govora i jezika. Bebe slušaju još u stomaku. Već novorođenče razlikuje mamin glas od ostalih. Rana izloženost govoru je stimulativna za razvoj govora djeteta.
Mnoga su istraživanja već pokazala da djeca kojima roditelji govore i čitaju od najranijeg uzrasta, ranije izgovaraju prve riječi, na ranijem uzrastu grade rečenicu, bolje čitaju i razmišljaju na kompleksniji način od djece kojima roditelji nisu pružali ovakvo bogatstvo.
Postoji veliki broj lako dostupnih tabela i mapa razvoja koje ovom prilikom nećemo navoditi, pratite ih i osluškujte svoje dijete. Za sve nejasnoće, brige i pitanja tražite savjet stručnjaka.
Ne zaboravite da ste Vi glavno sredstvo putem kojeg vaše dijete uči govor i jezik. Tokom prvih šest godina djetetovog života imate jedistvenu i neponovljivu priliku da mu pomognete da usvoji svoju najvažniju i najsloženiju vještinu, koju će ikad naučiti – moć da se služi jezikom.
Jezik je glavni način kojim će vaše dijete komunicirati. Govorno-jezički razvoj je čaroban, zadivljujući proces – proces u kome oboje, Vi i Vaše dijete imate glavne i međusobno isprepletene uloge. Kako dijete raste, iznenadiće vas kako dijete sa velikom lakoćom uči da komunicira bilo neverbalnim signalima ili verbalnim, toliko toga će dolaziti sasvim spontano.
Otkićete i bićete neopisivo srećni kada shvatite da je vaše aktivno učešće obogatilo njegove ili njene govorno-jezičke sposobnosti. Cijeli taj put od prvog pogleda, osmijeha, prve riječi, rečenice je izazovan, prijatan i nagrađujući.
Adekvatna i pravovremena stimulacija govora i jezika je jedna od najboljih prilika da stvorite pozitivan, trajan uticaj na život vašeg djeteta. Srećno!
SAVJETI:
- Beba ne govori, ali dok sluša aktivira važne centre u mozgu i tako se priprema da progovori.
- Pričajte sa bebom kao da sve razumije: ko je došao, šta radi tata, šta mama sprema za ručak…
- Najintenzivniji period razvoja govora je do treće godine života.
- Dijete usvaja jezički model roditelja, tj. onih koji provode puno vremena sa njim (baka, deda…).
- Govor roditelja je važan i ne može ga zamijeniti govor koji dete dobija putem medija (TV, radio…).
- Uvedite na vrijeme čvrstu hranu, jer ona pomaže u razvoju govora.
- Ukoliko primijetite problem, nemojte čekati, jer što duže čekamo teže ćemo pomoći djetetu.
Autori teksta: Anica Jezdić, Ranko Rajović
