Cijeli naš senzorni sistem je zadužen da naše tijelo i um u svakom trenutku mogu da reaguju na različite promjene. Sistem čula nas drži u pripravnosti i zadužen je za to da budemo na “zlatnoj sredini”, odnosno da budemo dovoljno obaviješteni o informacijama iz okruženja da možemo odgovoriti na njih, ali ne previše “oprezni”, pa da budemo hiperaktivni ili hipoaktivni.
Djeci koja imaju probleme sa pažnjom bi trebalo stvoriti okruženje sa manje senzornih informacija, jer ukoliko imaju previše stimulusa postaju rastreseni ili preplavljeni, što dovodi do toga da ne mogu da se fokusiraju na aktivnost ili zadatak.
Takođe, može da se desi da je nekom djetetu potreban određeni stimulus – senzorni input, preko određenog čula kako bi obratilo pažnju na ono što se traži.
U daljem tekstu možete pročitati senzorne strategije koje mogu pomoći djeci kojoj je potreban dodatni senzorni input kako bi ostala fokusirana na aktivnost.
Senzorne strategije i pažnja:
Auditivne strategije
Pojedinoj djeci je potrebno više auditivni informacija, tj. informacija koje se primaju putem čula sluha. Ova djeca mogu propustiti da čuju važne informacije i instrukcije koje se govore, ili/i da ne čuju kada ih roditelj ili učitelj doziva.
Jedan od razloga zašto se to se dešava jeste da dijete ne može da nađe način da obradi sve zvukove koje čuje u tom trenutku kako bi ostalo fokusirano.
Šta možete da probate kako biste pomogli djetetu:
- Pravite pjesme kako biste im vratili pažnju na zadatak (npr. Umjesto da kažete djetetu da se obuče, recite to kroz kratku pjesmu).
- Nakon što kažete djetetu šta da uradi, neka ponovi šta ste rekli ili važne dijelove zadatka.
- U aktivnostima koje traju duže vrijeme, uključite pauze sa pokretnim igrama i muzikom.
- Pravite pauze u kojima ćete koristiti muzičke igračke (zvečke, ksilofon…).
- Uključite pokrete i muziku u učenje (npr. Za svaki dan u nedjelji se pljesne rukama,…).
Vizuelne strategije
Za djecu kojoj se desi da propuste napisane riječi na tabli ili ne primijete vizuelne detalje u svom okruženju, a nemaju problem sa vidom, koristimo vizuelne strategije:
- Korištenje materijala za učenje, koji su podebljani, svijetli i šareni.
- Rad ili igranje na vedro obojenim površinama.
- Isticanje važnih riječi i detalja markerima ili određenim bojama.
- Korišćenje vizuelnih znakova kao što su grafikoni, raspored pomoću slika, ček-liste urađenog…
- Stimulacija čula vida uz pomoć osmosmijerki, skrivalica (pronađi određeni predmet na slici), oboji prema broju.
- Pravite pauze na kojima ćete korisiti senzorne flaše, tako što ćete u flašu da sipate vodu i bebi ulje (razmera 3:1) i dodajte šljokice, sitne perlice, figure, a zatim razgovarajte ili tražite da dijete pokaže ono što je vidjelo.
Strategije korišćenja pokreta
Najveći broj djece koja imaju problem sa pažnjom imaju potrebu da stalno budu u pokretu. Jednostavno ne mogu da se zadrže dovoljno dugo na mjestu kako bi učestvovala u aktivnosti. Za djecu koja imaju ovaj problem je najbolje da se uključe kroz pokret, odnosno da im se organizuje dodatno kretanje tokom dana. Možete da pokušate:
- Ponudite česte promjene položaja, prilagodite izvršavanje zadatka tako da ga dijete može raditi dok sjedi ili leži.
- Ponudite različite opcije sjedenja koje pružaju pokret kao što je sjedenje na pilates lopti, ljuljašci, jastučetu za sjedenje…
- Koristite pokret u učenju kad god je to moguće. Npr. Postavite kartice za imenovanje na pod, a dijete bi trebalo da skoči (otrči, poskoči…) od kartice do kartice i da da odgovor.
- U raspored u toku dana uključite pauze koje će činiti vježbe tj. pokreti. Pokušajte da u tim pauzama koristite aktivnosti koje stimulišu vestibularni sistem – ljuljanje, valjanje, balansiranje ili aktivnosti koje stimulišu proprioceptivni sistem – vježbe tj. pokrete protiv otpora.
pitajtedefektologa.wordpress.com
