Preuranjeni simptomi puberteta koji se jave čak i prije desete godine ne smiju se zanemariti, kažu ljekari, jer kod dječaka oni mogu ukazivati na ozbiljnija oboljenja, dok djevojčice vrlo brzo mogu dobiti menstruaciju, sa kojom prestaju da rastu i ne dostignu normalnu visinu, a sve to ima psihološke i biološke posljedice.
Stručnjaci upozoravaju da su se granice ulaska u pubertet pomjerile, a roditelji treba da obrate pažnju na simptome: uvećane testise, akne i dlačice, rast dojki kod djevojčica, stidnih dlačica, pojačano znojenje, ubrzani rast i brži rast stopala i šaka, što su signali za posjetu ljekaru.
Djevojčice koje prerano uđu u pubertet ostaju znatno nižeg rasta i obično ne prerastu visinu od 150 centimetara.
Gordana Bukara-Radujković, pedijatar endokrinolog iz Banjaluke, rekla je za “Nezavisne” da je blagovremeno praćenje veoma važno kako bi se izbjegle posljedice.
“Menstruacija kod djevojčica dolazi nešto kasnije, a prije toga uočava se rast dojki. Veoma je važno da roditelji na vrijeme otkriju promjene na tijelu djeteta. Tada radimo prevenciju kako bi se spriječile posljedice”, naglasila je Bukara-Radujkovićeva.
Ginekolog Jadranka Đuranović-Milič ističe da djevojčice sve češće prerano dobiju menstruaciju, ali se ginekologu uglavnom jave onda kada imaju neki konkretan problem.
“Stil života i način ishrane znatno su uticali na to. Prije svega hrana koja je tretirana hormonima i konzervirana brza hrana znatno su doprijenijeli tome”, ističe doktorica.
Pedijatar Branislav Lolić naglasio je da je vrlo važno da od početka budu uključeni porodični ljekari, koji su prva karika za dalje liječenje.
“Važno je da roditelji na vrijeme primijete polne oznake, maljavost oko polnih organa, oko pazduha, da li su se počele uvećavati dojke i da se o svemu konsultuju sa ljekarima”, rekao je Lolić.
Dodao je da hemikalije kojima smo izloženi i hrana prepuna hormona deluju na endokrini sistem.
“Kada sam dobila prvu menstruaciju, imala sam svega devet godina. Nisam se prepala jer sam imala stariju sestru i znala sam šta je to. Ipak, stidjela sam se toga i u školi sam krila od drugarica jer nijedna nije imala, čak sam na sistematskom pregledu u školi slagala da nemam ciklus”, ispričala je sada 16-godišnja djevojčica, koja dodaje da je to bio veoma stresan period za nju jer je izgubila oca i promijenila grad, što je vjerovatno i doprinijelo svemu.
Pored fizičkih, preuranjen ulazak u pubertet nosi i značajne psihičke posljedice, zbog čega roditelji moraju vrlo oprezno pristupiti djetetu.
“Rijetki su slučajevi gdje djeca prije devete godine ulaze u pubertet, ali u takvim situacijama s njima treba pažljivo postupati, a najvažniju ulogu imaju roditelji”, smatara psiholog Zlatko Delić i dodaje da pored roditelja u velikoj mjeri doprinose stručna lica u školama, te ljekari i psiholozi.
Oni imaju značajnu ulogu u pristupanju i tretiranju te edukaciji roditelja kako da se odnose prema djeci.
“Prvo djetetu pažljivo treba objasniti da ono to razumije u skladu sa uzrastom, jer nije isto objasniti 11-godišnjaku ili osmogodišnjaku. Potrebno je provjeriti da li je taj ulazak u pubertet posljedica redovnih promjena u organizmu ili ima neku patološku pozadinu”, kaže Delić.
Izvor: nezavisne.com
