Da bi beba u porođaju prošla kroz karlični kanal, nepokretni zglobovi karlice se razmekšavaju pa čitav karlični pojas postaje labav. Ova nestabilnost i uvećanje grudi mogu da dovedu do bolova u leđima.
Oni mogu da se jave u vratu, između lopatica i u krstima. Pojačavaju se pri dugotrajnom sjedenju i stajanju u prinudnom položaju pri obavljanju nekog posla, nakon porođaja to je za vrijeme dojenja, presvlačenja, podizanja i nošenja bebe.
Bolovi u vratu
Pokretljivost vrata na jednu ili obe strane može da bude ograničena i bolna. Ako je ovo stanje praćeno glavoboljom, mučninom ili povraćanjem obavezno se treba obratiti ljekaru.
Napeti mišići će se najlakše opustiti masažom vrata i ramenog pojasa ili blagim zagrijavanjem. Tek kada dođe do potpunog opuštanja započinje se sa vježbama istezanja i jačanja mišića kako bi se očuvala pokretljivost i mišićna snaga. Pokreti se izvode sporo, najbolje pred ogledalom zbog kontrole položaja glave i ispravnog držanja. Vježbe ne smiju da izazivaju bolove kako bi mišići ostali opušteni. Takođe treba korigovati nepravilno držanje glave u odnosu na tijelo, spavati na udobnom dušeku i sa jastukom koji podupire glavu tako da se vratni mišići ne grče.
Bolovi u krstima
Iznenadni bol u krstima praćen ukočenošću u određenom položaju može da bude izazvan naglim pokretom ili podizanjem nečeg teškog. Ovo može da se desi dok uzimate bebu iz kreveca u naručje.
Bolove u krstima možete da ublažite toplotom, stavljanjem termofora ili tuširanjem tog dijela leđa nešto toplijom vodom ali nikako vrućom jer to može da pojača bolove. Napeti mišići mogu da se opuste masažom ili nekom od tehnika relaksacije.
Prevencija ponovnog javljanja bola u leđima je pravilno držanje tijela, korišćenje zaštitnih položaja i pokreta pri obavljanju poslova i u aktivnostima svakodnevnog života, kao i jačanje trbušnih mišića.
Pojava bola u donjem dijelu leđa koji se širi duž zadnje strane noge i može da doseže do stopala odnosno vrhova prstiju naziva se išijas. Nekada se osjeća zatezanje, a nekada utrnulost što je jako neprijatno i stvara osjećaj nesigurnosti u hodu. Sve ove manifestacije su posljedica pritiska na nerv koji u krstima izlazi iz kičmene moždine i zadužen je za pokretljivost i osjećaje u nozi. Najčešće je zahvaćen nerv na jednoj nozi, izuzetno rijetko se problem javlja u isto vrijeme obostrano.
Nekada je dovoljno mirovati nekoliko dana uz zauzimanje tzv. zaštitnih položaja u krevetu u kojima se ne osjeća bol, to je uglavnom na boku sa polu savijenim nogama u koljenima. Utopljavanje krsta takođe može da pomogne (tuširanje krsta toplom vodom ili stavljanje toplih obloga na krsta), ali ne uvijek, ukoliko se bol pojača treba probati sa rashlađivanjem.
Vježba opružanja noge u nazad iz četvoronožnog položaja dovodi do rasterećenja pa se bol uglavnom smanji ili potpuno nestane nakon vježbanja. Ako bolovi ne prestanu nakon dva-tri dana ili se naglo pojačaju ne treba uzimati lijekove samoinicijativno već se obavezno treba obratiti ljekaru fizijatru koji će predložiti odgovarajuću fizikalnu terapiju.
Svakodnevnim opterećenjem koje se povećava kako beba raste i nepravilnim podizanjem iz kreveca ili kadice kičmeni stub majke može biti ozbiljno ugrožen.
Neophodno je o tome voditi računa i primijeniti zaštitne položaje i pokrete. To znači da prije svega treba podesiti krevetac visoko dok je beba mala, koristiti poseban sto za prepovijanje ili kuhinjski sto i kadicu za kupanje držati na stolu.
Pri svakom podizanju i spuštanju djeteta obavezno saviti koljena sa jednom nogom u naprijed u odnosu na drugu. Prostirke na podu ne smiju da se kližu pa je bolje i skloniti ih na neko vrijeme ako drugačije ne mogu da se odezbijede da ne biste bili u situaciji da se okliznete sa bebom u naručju i pri tom povrijedite pokušavajući da je zaštitite.
Majke nakon porođaja moraju da vode računa dok se ponovo ne naviknu na kretanje bez stomaka i sa razlabavljenim zglobovima i oslabljenim mišićima. Adekvatna obuća u kući može biti od velike pomoći kako iz zdravstvenih tako i iz bezbjednosnih razloga.
Loša fizička kondicija i slaba mišićna snaga naročito ruku, leđa i stomaka takođe mogu da otežavaju nošenje bebe. Najbolje da se pripremite tokom trudnoće za fizički napor kome ćete biti izloženi kasnije ali i nakon porođaja možete da vježbate.
Zaštitni položaji i pokreti tokom obavljanja kućnih poslova
Zaštitni položaji i pokreti imaju za cilj da smanje opterećenje koje trpi kičmeni stub i da spriječe moguće povrede mišića i zglobova koji su tokom trudnoće istegnuti i razmekšani pod uticajem hormona i povećane tjelesne težine.
Kada je god to moguće kičmeni stub treba da ostane prav i što manje opterećen. Usisivači i četke moraju biti sa dugačkom drškom kako ne bi došlo do bolova u leđima i eventualnog ukočenja tokom čišćenja kuće.
Namiještanje kreveta takođe može da bude napor ako nema dovoljno prostora da se priđe sa svih strana. Ako je krevet nizak najbolje je da klekne pored kreveta jer će iz tog položaja namiještanje biti najbezbjednije.
Peglanje veša predstavlja takođe napor zbog dugog stajanja u mjestu kao i pranje sudova u sudoperi. Ove poslove treba raditi sa čestim pauzama i postavljanjem kutije na podu na kojoj će biti oslonjena jedna noga.
Pranje veša u kadi kao i samo ribanje kade nikako ne treba raditi iz savijenog položaja već isključivo klečeći pored.
Pri obavljanju kućnih poslova treba voditi računa prije svega o bezbijednosti ali i o zamoru koji će se kod žena koje su se nedavno porodile javiti mnogo ranije. Najbolje da sve teške poslove u kući bar u periodu babinja radi neko drugi.
Snežana Milanović, dilomirani medicinar fizioterapeut Centar za korektivnu gimnastiku
