Prijedlogom zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju uvodi se stručno obrazovanje i obavezna praktična nastava od dvije sedmice u kontinuitetu u preduzećima koja se bave onom djelatnošću za koju se učenici školuju, a pod nadzorom škole i poslodavca i u skladu sa odgovarajućim normativima, rečeno je Srni u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske.
Učenici će imati pravo izbora, što podrazumijeva da mogu slobodno da izaberu između škole za obavljanje praktične nastave i jednog ili više poslodavaca koji ispunjavaju zahtjeve za obavljanje praktične nastave, uz saglasnost škole.
U Ministarstvu navode da je propisano da se, u cilju obezbjeđenja veze između srednjeg stručnog obrazovanja, obuke i tržišta rada, osniva tripartitno savjetodavno vijeće na nivou Republike, koje ima savjetodavnu ulogu, a u čiji sastav su uključeni predstavnici poslodavaca, sindikata i Ministarstva.
Radi unapređivanja kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, Vlada će osnovati Savjet za razvoj predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, kao posebno savjetodavno tijelo koje se imenuje iz reda akademika, univerzitetskih nastavnika i saradnika, profesora, nastavnika, učitelja, vaspitača i stručnih saradnika iz oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja.
Novina u Prijedlogu zakona, koji je Vlada Srpske utvrdila u četvrtak, 16. novembra, jeste i to da škola, u skladu sa mogućnostima, organizuje vaspitno-obrazovni rad za učenike kojima je izrečena zavodska mjera – upućivanje u vaspitno-popravni dom.
Takođe, novina je i da škola donosi razvojni plan kojim se utvrđuju prioriteti u ostvarivanju obrazovno-vaspitnog rada, pored obaveze donošenja godišnjeg programa rada, te vodi obrazovno-vaspitni karton za svakog učenika, sa početnim podacima preuzetim iz osnovne škole.
Ministar u ime osnivača za javne škole, najkasnije do kraja mjeseca marta tekuće godine donosi plan upisa za narednu školsku godinu, a jedan od kriterijuma za upis učenika u prvi razred srednje škole, pored onih propisanih važećim zakonom, biće i rezultat koji učenik ostvari na maloj maturi.
“Propisano je da je vanredni učenik onaj koji stiče srednje obrazovanje bez redovnog pohađanja nastave, putem polaganja ispita, i izgubio je status redovnog učenika, a mlađi je od 17 godina. Redovan učenik završnog razreda koji ne položi popravni, maturski ili završni ispit u avgustovskom ispitnom roku, može taj ispit da polaže kao vanredan učenik u ispitnim rokovima utvrđenim opštim aktom škole, uz obavezu plaćanja naknade troškova u skladu sa rješenjem ministra”, kažu u resornom ministarstvu.
Novina kod procedure prijema pripravnika odnosi se na polaganje praktičnog i usmenog dijela ispita, gdje praktični dio stručnog ispita pripravnik polaže u školi, a usmeni dio u Ministarstvu prosvjete i kulture.
Kada je riječ o rukovođenju i upravljanjanju školom, novina je da Vlada, na prijedlog ministra, imenuje za direktora jednog od kandidata sa spiska kandidata koje predlaže školski odbor, a ukoliko ministar ne predloži nijednog kandidata, Vlada imenuje vršioca dužnosti direktora do završetka konkursne procedure, a najduže na 90 dana.
“Mandat direktora traje četiri godine i počinje od dana stupanja na dužnost te nije ograničen broj mandata. Direktor za svoj rad odgovara Vladi, školskom odboru i ministru, a propisano je i da po isteku mandata ili prestanku obavljanja dužnosti, direktor se vraća na radno mjesto sa kojeg je imenovan za direktora”, dodaju u Ministarstvu.
Radi vrednovanja kvaliteta obrazovno–vaspitnog rada, u školi se sprovodi samovrednovanje i spoljašnje vrednovanje rada škole, a na osnovu rezultata vrednovanja škola sačinjava plan za unapređivanje kvaliteta rada u oblastima definisanim standardima osiguranja kvaliteta rada škole, a u skladu sa propisanim standardima osiguranja kvaliteta.
“Nakon završetka četvrtog razreda opšteg obrazovanja može se vršiti pismena provjera ishoda učenja učenika, odnosno vrši se republička matura, putem rješavanja testova, a ministar donosi odluku o sprovođenju republičke mature. Ova aktivnost služi školi za utvrđivanje kvaliteta rada nastavnika i škole, za razvojno planiranje i unapređenje sveukupnog rada škole”, zaključuju u Ministarstvu.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 13. septembra Nacrt zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju i donijela zaključak o upućivanju na javnu raspravu, koje je Ministarstvo održalo u Banjaluci, Prijedoru, Doboju, Bijeljini, Trebinju, Zvorniku i Istočnom Novom Sarajevu.
Ministarstvo je određene konstruktivne primjedbe, prijedloge i sugestije narodnih poslanika i učesnika na javnim raspravama ugradilo u Prijedlog zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju.
Izvor: Srna
