“Uradi stvari kojih se bojiš i smrt straha je izvjestan.” – Ralph Waldo Emerson
Napadi panike nisu spontana i nasumična iskustva. Njihovi korjeni su u temeljnoj anksioznosti koja služi kao hrana za panične napade. Neki ljudi tvrde da napadi panike dođu niotkuda, ali bližim istraživanjem, osoba obično ima povišen nivo anksioznosti prije nego otpočne panični napad.
Svako ima sposobnost da se nosi sa stresnim situacijama. Problem sa paničnim napadima je taj da po svojoj prirodi oni napadaju našu unutrašnju snagu i vremenom iscrpe svo pouzdanje u naše sposobnosti da se nosimo sa stresnim situacijama.
Prilikom napada panike osoba ima osjećaj da će da umre ili poludi, a sve je praćeno ubrzanim radom srca, znojenjem dlanova, suvoćom usta, vrtoglavicom, osjećajem gušenja. To je zastrašujuće iskustvo. Ono što je istina je:
Napadi panike
- Anksiozni ljudi moraju naučiti kako da prestanu da dodaju strah na strah.
- Jedan od najvećih mitova o anksioznosti je da je štetna i da može dovesti do brojnih stanja opasnih po život.
- Anksioznost je mehanizam koji nas štiti od opasnosti, dakle ne povređuje nas. Anksioznost neće rasti do tačke odakle nema povratka, ona ne može neprekidno rasti.
- Nikada nije prijavljen ni jedan slučaj da je neko umro od napada panike.
- Interesantno je da većina ljudi koji pate od napada panike vjeruju da imaju problema sa srcem. Idite kod ljekara i uvjerite se da ih nemate.
- Da li napad panike može zaustaviti disanje? NE.
- Ubrzavanjem disanja možete sebe dovesti u stanje hiperventilacije koja dovodi do nesvjestice. To vam se ne dešava, to radite sami. Iako je neprijatno ne dovodi do padanja u nesvjest i nije štetno.
- Iako se plašite da ćete pasti u nesvjest, to je malo vjerovatno da se desi usljed količine krvi koja cirkuliše. Tokom napada panike srce brzo kuca i brzo pumpa krv pa je vjerovatnoća da do mozga neće stići dovoljno krvi ravna nuli.
- Istina je da zapravo nema napada, i ne postoji nikakav napadač. Napad panike je povišena svijest o tjelesnim senzacijama.
- Ako prihvatite strah i pustite emocije i osjećaje da slobodno teku vašim tijelom, prije nego da se zatvorite pred predstojećim paničnim napadom, strah odmah opada.
- Sve je to serija fizičkih osjećaja, naša tvorevina, igra koju igramo sami sa sobom.
- Napad panike vam ne može nauditi, to je medicinska činjenica.
Panični strah se pojavljuje kada smo suočeni sa nečim novim u životu za čije prevazilaženje ne funkcionišu naši dotadašnji mehanizmi odbrane. Staro nam više ne koristi a novim mehanizmima još nismo ovladali. To je poziv da zastanemo i da vidimo na šta nas to život poziva i u čemu to treba kao ličnosti da porastemo i da se razvijemo.
Brankica Šaljić Milenković /psiholog, psihoterapeut
psiholoskosavetovaliste.rs
