Djeda Mraz, najljepša legenda utkana u stvarnost

Nema djeteta koje danas ne zna ko je simpatični dekica u crvenom odijelu koji donosi poklone i paketiće “ako ste bili dobri”. Djed Mraz je sastavni dio proslave božićnih i novogodišnjih praznika već vijekovima, ali njegov zadatak, izgled, pa i ime mnogo su se promijenili s vremenom.

Korijeni u paganskoj mitologiji

Današnji internacionalni Djed Mraz je rezultat preplitanja mnogih tradicija i legendi raznih naroda. Među prvima je bio dugobradi Odin, jedan od glavnih germanskih bogova. On je jahao osmonogog konja, za koga su djeca u čizmama ostavljala mrkve, slamu i šećer. Odin je bio srećan što djeca hrane njegovog konja, pa im je zauzvrat u čizmama ostavljao poklončiće i slatkiše.

Zla strana Djeda Mraza

Danas djeci samo kažemo da ako ne budu dobri neće dobiti poklone (u Italiji će ih, umjesto poslastica, u čarapama čekati ugalj), ali ih nekad nisu zastrašivali samo izostajanjem nagrade, već pravom kaznom. U legendama alpskih oblasti je prije Djeda Mraza živio Krampus, demon koji je kažnjavao bezobrazne klince. Tamo se i danas početkom decembra mladići oblače u kostime Krampusa i plaše djecu, hodajući ulicama i zveckajući zarđalim okovima.

Sveti Nikola

Dakle, mnoge od tih prethrišćanskih legendi su se stopile sa likom Svetog Nikole u jednog fenomenalnog debeljka koji djeci donosi poklone  Djeda Mraza. Sveti Nikola, u stvari, nije izmišljen. Bio je bogati episkop i anonimno je pomogao trima djevojčicama koje je otac zbog siromaštva htio da pošalje u javnu kuću, pa ih je tako spasao od prostitucije. Naime, dva puta je u toku noći krišom ulazio kroz prozor i ostavljao zlatnike, a treći put je otac motrio na prozor pa je Sveti Nikola ušao kroz dimnjak. Kako su djevojke sušile svoje čarape pored kamina, ostavio im je zlatnike u čarapama. Što se tiče Svetog Nikole, on je poslije smrti kanonizovan i postao svetac koji je zaštitnik djece.

Božić Bata i ostale varijacije

Djeca širom planete vjeruju u likove koji su nastajali od Svetog Nikole: u Britaniji je to Father Christmas, u Francuskoj Pere Noel, u Njemačkoj Cris Kind, dok u SAD Kris Kringl prvo postaje Sinterklaas, da bi se na kraju pretvorio u Santa Clausa. Božić Bata i danas ponegdje postoji, uglavnom u zabačenim srpskim selima, iako se polako ali sigurno zaboravlja.

Djed Mraz je iz Rusije

Lik slovenskog Djeda Mraza je stvoren u Rusiji u 19. vijeku. Zli starac Mraz je bio demon, donosio je zimu i mraz i odnosio sa sobom nevaljalu djecu u džaku. Vremenom je postao dobar dekica  Djed ili Deduška Maroz, koji umjesto da džak koristi za kidnapovanje djece, u njemu donosi poklone koje ostavlja ispod jelke. Dolaskom komunista na vlast Djed Maroz je bio obuhvaćen suzbijanjem religije, pa umjesto na Božić, čije je svetkovanje bilo zabranjeno, Djed Mraz mijenja kalendar i stiže u novogodišnjoj noći. Kao komunistička i socijalistička figura, Djed Mraz je nametnut u svim zemljama koje su u tom trenutku bile pod sovjetskim uticajem, što znači i u bivšoj Jugoslaviji. Naš Božić Bata tako mijenja ime i noć u kojoj donosi poklone djeci.

Crvenobijelo odijelo i legenda o kokakoli

Nekada je Djed Mraz mogao da se oblači kako god je htio. Imao je kape i ogrtače raznih boja: zelene, ljubičaste, plave… Međutim, krajem 19. vijeka on je zavolio crvenobijelo odijelo i u njemu pozira za božićne čestitke od 1885. godine,  poslije čega više ne nosi druge boje. Tek nakon toga “Kokakola” počinje da koristi lik Djeda Mraza u svojim reklamnim kampanjama. Pošto su crvena i bijela zaštitne boje ovog brenda, nastaje urbana legenda da je “Kokakola” uticala na formiranje modernog imidža Djeda Mraza, što u stvari nije istina. Umjetnik Hadon Sandblom je samo oblikovao lik već poznatog identiteta, iskoristivši jednog starog, penzionisanog putujućeg prodavca kokakole kao model.

Irvasi

Djed Mrazovi irvasi se prvi put javljaju relativno kasno, tek 1823. godine, u poemi koja je anonimno objavljena pod naslovom “Posjeta Svetog Nikole (ili Noć prije Božića)”.Tada je Djed Mraz došao u kočiji koju je, umjesto dotadašnjeg krilatog konja, vuklo osam malih irvasa. Današnji djedica je u društvu irvasa Rudolfa sa crvenim nosem. Rudolf ima drugare koji se zovu: Dašer, Danser, Pranser, Viksen, Komet, Kupid, Doner i Blicen.

Gdje on živi?

To bar svi znaju  na Sjevernom polu. Vjerovatno niste znali da je on prije toga, u belgijskoj i holandskoj legendi, dolazio iz Španije. Kako mu sanke ne bi mnogo pomogle za ovu putanju, njihov Djed Mraz je dolazio parobrodom.

Njegovom domovinom smatra se Finska, preciznije Laponija, glavni grad Finske. Tu se nalazi njegov aerodrom i njegova fabrika igračaka. Ukoliko želite da mu pišete, adresa je:

Santa Claus

Santa Claus Main Post Office

FI96930 Arctic Circle

Pisma Djedu Mrazu

Procjenjuje se da je Djed Mraz od 1985. godine primio više od 12.000.000 pisama i 700.000 čestitki. Iako je otvaranje pisama koja nisu adresirana na vas težak prekršaj, ipak je uobičajno da roditelji čitaju pisma svoje djece upućena Djedu Mrazu. Tako je otkriveno da se na prvom mjestu rangliste željenih novogodišnjih poklona nalaze brat ili sestra. Na drugom mjestu je irvas, zatim su tu razni kućni ljubimci kao što je pas ili konj, neka neskromna djeca žele automobile, neka skromna traže samo lizalicu, romantična i razigrana djeca od Djeda Mraza traže snijeg, a jedna od najdirljivijih želja je bila  tata, koji se, nažalost, previše često nalazi na ovim spiskovima.

Surova stvarnost: Djed Mraz, fizika i statistika

Na svijetu danas živi oko 846.000.000 djece koja vjeruju u Djeda Mraza. Sva sreća što, zahvaljujući vremenskim zonama, on ima čak 31 sat da dostavi sve poklone. Da bi stigao, on mora da putuje 1.900 puta brže od zvuka. Maleni irvasi stvarno treba da se pomuče, posebno jer su saonice sa svim poklonima teške oko 844.000 tona. Ali ne muče se samo oni  kad bi se sabrali svi dimnjaci kroz koje Djed Mraz treba da se spusti i popne, to bi bila visina 273.000 Mont Everesta. Kad on sve to može da uradi za nas, možemo i mi makar da budemo dobri cijele godine i da zaslužimo svoj paketić.

Iako u većini zemalja Djed Mraz izgleda isto, na različitim jezicima on se drugačije zove.

nezavisne.com