Roditelji ne žele da djeca krenu u školu, a da ne znaju osnove engleskog, njemačkog ili ruskog, zbog čega sve više predškolaca pohađa kurseve stranih jezika.
Prije samo nekoliko godina strani jezici počinjali su da se uče tek od šestog razreda osnovne škole. Danas ih mališani u školama uče ranije, nekoliko časova uveli su i pojedini vrtići, a sve više ih ima i u školama stranih jezika.
Rano učenje stranih jezika imperativ je modernog društva, smatraju stručnjaci, a s tim je saglasno i sve više banjalučkih roditelja. Škole jezika nude kurseve engleskog, njemačkog, italijanskog, francuskog i ruskog jezika za djecu uzrasta od tri godine, a zainteresovanih ne nedostaje.
“Engleski jezik je na prvom mjestu među mališanima, jer se većina roditelja vodi onim da je to jezik budućnosti. Najviše grupa imamo na časovima engleskog, ali sve više mališana uči i njemački, italijanski, te ruski jezik. Učimo dva do tri puta sedmično, a časovi najviše liče na igru kroz koju mališani nauče osnovne pojmove”, rekli su u jednoj banjalučkoj školi jezika.
Dodaju da se cijene u većini škola kreću od 50 do 60 KM mjesečno, a da roditelji kao glavni razlog navode da ne žele dozvoliti da dijete odraste, a ne nauči ni jedan strani jezik.
Dok jedni roditelji trogodišnje mališane redovno odvode na kurseve jezika, drugi smatraju da je to za njih opterećenje, te da je djeci tog uzrasta mjesto u igraonicama i na igralištima sa drugim vršnjacima. Međutim, podjeljenim roditeljima stručnjaci poručuju da za usvajanje znanja nikada nije rano.
Dječji psiholog Sonja Stančić smatra da djeca što ranije treba da krenu su učenjem, jer će im kasnije biti lakše.
“Uvijek sam za rano usvajanje znanja i to da se što prije počne sa bilo kojim aktivnostima, pa između ostalog i sa drugim jezicima. Postoje razne studije o ranom učenju, a jedno istraživanje iz Francuske pokazalo je da djeca koja odrastaju dvojezično, odnosno od rođenja uče dva jezika, kasnije postaju otvorenija i imaju veću sposobnost usvajanja znanja”, smatra Stančićeva.
Dodaje da se prednost učenja jezika u ranijoj dobi ogleda u tome što djeca tih godina na učenje gledaju kao na igru i pamte sa lakoćom i bez opterećenja.
“Djeca koja uče jezike sve to shvataju kroz igru na lagan i interesantan način, a ne kao opterećenje i obavezu kao što je to kasnije u školi ili u pubertetu kada imaju hormonske promjene, pa mu sve to djeluje daleko stresnije”, objasnila je ona, te svim roditeljima poručila da engleski jezik, niti bilo koji drugi, ne može da školi nikome, čak i kada se uči od najranijeg uzrasta.
Zbrka u glavi
“Bilo kakav oblik aktivnosti, intelektualnog, mentalnog ili psihofizičkog angažovanja djeteta u ranom periodu je daleko bolji, nego da se to ostavlja za kasnije. Mala privremena zbrka u glavi se može desiti, ali sve se kasnije niveliše”, rekla je Sonja Stančić.
