Brojni su problemi sa kojima se i dalje susreću osobe sa Daunovim sindromom, od toga da su u društvu teško prihvaćene, preko nedaća koje ih prate tokom školovanja do zaposlenja za šta je mogućnost skoro ravna nuli.
Kazala je ovo juče Željka Perišić-Ninković iz Banjaluke, majka trinaestogodišnje djevojčice koja ima Daunov sindrom i direktorica Centra “Dajte nam šansu – Zvjezdice”.
Danas se obilježava Međunarodni dan osoba sa Daunovim sindromom.
Podrška ovim osobama izražava se šarenim ili različitim čarapama, koje simbolizuju borbu osoba s Daunovim sindromom da se integrišu u društvo.
Kako nam priča Perišić-Ninkovićeva, roditelji se udružuju kako bi svojoj djeci pružili ono što im sistem na neki način nije dao.
Kaže da činjenica da ne postoje asistenti u nastavi dodatno otežava odluku roditelja gdje i u koju školu upisati svoje dijete.
“Takođe, ako se odluče na redovno školovanje, roditelji se suočavaju s problemom da oni moraju plaćati asistenta. Zatim, imamo problem sa djecom sa Daunovim sindromom koja žive u ruralnim sredinama, gdje najčešće nemaju adekvatne logopedske, defektološke i ostale tretmane koji su potrebni, pogotovo u ciljanoj ranoj intervenciji”, kaže Perišićeva.
Prema njenim riječima, pravi problemi nastaju kad djeca završe školovanje.
“Gdje sa djetetom poslije školovanja, na koji način ga animirati i uključiti u širu društvenu zajednicu, ali to nije problem samo roditelja, to je problem i društva i zajednice u kojoj živimo. Podaci nam govore da niti jedno lice koje je napunilo osamnaest godina u RS, a ima Daunov sindrom, nije nigdje zaposleno“, navela je Perišić-Ninkovićeva.
Predsjednica Udruženja “Život sa Daunovim sindromom” Sarajevo Sevdija Kujović kazala je da je inkluzija primarni cilj Udruženja.
“To znači da želimo da naša djeca budu uključena tamo gdje su i njihovi vršnjaci, od vrtića do osnovne i srednje škole. Naravno, tu je i radna socijalizacija, a to podrazumijeva otvoreno tržište rada i za ovu populaciju“, kazala je Kujovićeva.
Prema njenim riječima, pod inkluzijom ne podrazumijeva se samo uključiti dijete u redovni sistem obrazovanja.
“Inkluzija znači da takvom učeniku treba obezbijediti sve servise i podršku koja mu je potrebna kako bi dalo maksimum tokom učenja. Mi to, nažalost, nemamo u školama. Ona je različita i zavisi od samog djeteta. Negdje je potreban asistent, negdje dodatna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, a negdje opet veća vršnjačka podrška ili educiran nastavni kadar“, govori Kujovićeva.
Dodala je da je diskriminacija osoba sa Daunovim sindromom i dalje jako prisutna u svim oblastima društvenog života, te da je jedan od najveći problema taj što osobe sa Daunovim sindrom teško dolaze do posla, tako da u FBiH rade samo dvije osobe.
Daunov sindrom je genetski poremećaj, a karakteristike su specifičan izgled lica, poremećaj u razvoju i drugi simptomi.
“Ja, sličan tebi, postojim!”
Manifestacijom pod nazivom “Ja, sličan tebi, postojim!” Centar “Dajte nam šansu – Zvjezdice” Banjaluka obilježiće večeras Međunarodni dan osoba sa Daunovim sindromom u Banskom dvoru u Banjaluci sa početkom u 19 časova, pod pokroviteljstvom Milorada Dodika, predsjednika RS.
“Centar ‘Dajte nam šansu – Zvjezdice’ tradicionalno, već sedmu godinu, obilježava Međunarodni dan, a ove godine je naglasak na mogućnostima i sličnostima“, kazali su iz Centra.
Dodaju da je cilj manifestacije da pokaže mogućnosti djece i mladih sa Daunovim sindromom, ali i svim ostalim poteškoćama, jer vrijedno vježbaju tokom cijele godine i ovom prilikom žele široj javnosti pokazati šta znaju i umiju.
