Male boginje mogu da dovedu do ozbiljnih komplikacija i deset godina nakon što se osoba u potpunosti oporavila od ove zarazne bolesti.
Na to upozoravaju epidemiolozi, koji objašnjavaju da morbili uobičajeno izazivaju upalu uva, ali da neke osobe mogu imati ozbiljne komplikacije, kao što su upala pluća i upala mozga.
– Međutim, kao dugoročna komplikacija može se javiti subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE). Riječ je o veoma rijetkoj, ali smrtonosnoj bolesti centralnog nervnog sistema. Ova bolest se razvija sedam do deset godina nakon što je osoba bolovala od morbila, te se u potpunosti oporavila od bolesti – upozoravaju epidemilozi.
Pored povećanja broja oboljelih u Srpskoj, ovo je dovoljan razlog da, kako naglašavaju ljekari, građani ozbiljno shvate značaj vakcinacije protiv malih boginja.
Podsjetimo, u Srpskoj je do sada oboljelo 12 osoba, među kojima sedmoro djece, pri čemu niko nije bio vakcinisan.
Prije dva dana iz Instituta za javno zdravstvo RS potvrdili su tri nova slučaja zaraze morbilima. Riječ je o djetetu iz Kozarske Dubice, te jednoj odrasloj osobi i djetetu iz Istočnog Sarajeva.
U Istočnom Sarajevu je 14. marta proglašena epidemija zaraze, a na području ove opštine do sada je registrovano šestoro oboljelih. Epidemija je proglašena i u Modriči, gdje su od morbila oboljeli trudnica i dvije njene maloljetne kćerke. Po jedan slučaj zaraze registrovan je u Vlasenici i Kozarskoj Dubici, a riječ je od djeci mlađoj od dvije godine.
Iako se roditelji u RS u sve većoj mjeri odazivaju vakcinaciji djece, u Institutu za javno zdravstvo RS upozoravaju da će, sve dok obuhvat MMR vakcinom ne bude 95 odsto i više, postojati mogućnost za pojavu epidemija. Procenat vakcinisane djece u RS trenutno se kreće oko 84 odsto.
U IJZ upozoravaju da male boginje mogu da dovedu do vrlo ozbiljnih posljedica, pa čak i smrti.
– Male boginje mogu da dovedu do upale pluća, upale mozga, sljepila, pa čak i do smrtnog ishoda. Bez vakcinacije, rizikujemo ponovno pojavljivanje teških zaraznih bolesti, koje izazivaju invalidnost i smrtne ishode, te predstavljaju značajan teret zdravstvenim sistemima – kaže epidemiolog u IJZ Jela Aćimović.
Testiranje
Građani koji nisu sigurni da su vakcinisani protiv morbila, to mogu da urade u pojedinim bolnicama i privatnim laboratorijama u RS, a riječ je o testiranju krvi na antitijela virusa ove zarazne bolesti.
Ljudi koji žive u opštinama u kojima su rođeni, a koji takođe ne znaju pouzdano da li su primili vakcinu protov malih boginja, svoj vakcinalni status mogu da provjere uvidom u arhivu vakcinalnih cenatara u domovima zdravlja.
Oni koji su provjereno revakcinisani, 99 odsto su imuni na zarazu. Međutim, kad se javi epidemija među nevakcinisanom populacijom raste rizik od obolijevanja i manjeg broja vakcinisanih građana.
U sredini u kojoj je izostala vakcinacija, jedan oboljeli od malih boginja u prosjeku zarazi 12 do 18 osoba. Poseban problem je što nevakcinisana djeca imaju 35 puta veću vjerovatnoću da obole od malih boginja, u odnosu na njihove vakcinisane vršnjake.
Počelo kažnjavanje
Protiv četiri roditelja koji su bila izričito protiv vakcinacije zdravstveni inspektori RS su podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudovima. U jednom slučaju sud je već izrekao novčanu kaznu roditeljima, potvrdili su u Inspektoratu RS.
– Riječ je o roditeljima sa područja Hercegovine, a sud je izrekao najnižu zakonom propisanu kaznu od 100 KM. Maksimalna novčana kazna iznosi 1.000 KM – saopštili su iz Inspektorata RS.
Izuzetno zarazna bolest
Male boginje su vrlo zarazna bolest koja se prenosi direktnim kontaktom sa oboljelom osobom, dakle poljupcem ili rukovanjem, te putem vazduha respiratornim kapljicama koje kašljući ili kijajući izbacuje oboljela osoba. Rijetko se prenose indirektnim putem preko svježe kontaminiranih predmeta.
Oboljela osoba je zarazna posljednjeg dana inkubacije, kada je još bez simptoma, četiri dana prije izbijanja ospe i četiri dana nakon izbijanja ospe. Komplikacije su češće kod djece mlađe od pet godina i odraslih osoba starijih od 20 godina.
