Dolaskom toplijih dana ljudi i njihovi kućni ljubimci sve više vremena provode u prirodi zbog čega se povećava opasnost od ugriza krpelja, koji može da prođe bez posljedica, ali može i da prenese lajmsku bolest.
Ova infektivna bolest može zahvatiti svaki organ: kožu, srce, oko, jetru, zglobove i centralni nervni sistem, te dovesti do brojnih zdravstvenih komplikacija i negativno uticati na kvalitet života oboljelog.
U Domu zdravlja Banjaluka rekli su da je bilo nekoliko slučajeva ujeda krpelja i dodali da tek u narednom periodu očekuju povećan broj pacijenata koje je ugrizao krpelj.
Slučaj prave kliničke slike lajmske bolesti u Domu zdravlja Trebinje u posljednjem periodu nisu imali.
“Do sada smo imali dva slučaja ujeda krpelja i pacijenti su dobili odgovarajuću terapiju”, rekli su u Domu zdravlja Trebinje.
Ističu da se u slučaju ujeda krpelja ne preporučuje vađenje u nesterilnim uslovima, kao ni natapanje alkoholom niti drugim dezinfekcionim sredstvom.
Pročitajte: Kako ispravno postupiti kad se KRPELJ zakači na dijete?
“Savjet pacijentima je da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, a ako nisu u mogućnosti, potrebno je da sterilnom pincetom uhvate krpelja u predjelu stomaka, pritom pazeći da se sadržaj ne vrati na rilicu i držeći pincetu u nivou kože, pažljivo zarotiraju krpelja u pravcu suprotnom od kretanja kazaljke na satu”, savjetuju u domovima zdravlja.
Dodaju da nakon skidanja, treba provjeriti da li je ostao sadržaj, odnosno rilica u predjelu kože, dezinfikovati ranu i javiti se ljekaru.
Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja traje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu.
“Broj oboljelih od lajmske bolesti nije povećan, a u proteklom periodu nije bilo većeg broja pacijenata koji su se javljali u ambulantu zbog uboda krpelja”, rekli su u Domu zdravlja Bijeljina.
Što se tiče primarne individualne zaštite, preporučili su pacijentima pažljiv izbor mjesta boravka, da nose prikladnu odjeću i obuću i kontrolu kože pri dužem boravku u prirodi, te brzo odstranjivanje krpelja ako ih ugrize.
“Poželjno je da se pacijenti jave u najbližu zdravstvenu ustanovu radi odstranjivanja krpelja”, istakla je Dragana Krajišnik, doktor porodične medicine u Domu zdravlja Bijeljina.
U “Eko-belu” su rekli da su 2011. godine sprovedene projektne aktivnosti na suzbijanju krpelja na teritoriji grada Banjaluke i da je te godine tokom pretrage sakupljeno 45 jedinki krpelja, od kojih je 43 pripadalo Ixodes ricinus, jedan Deramcentor riticulatus i jedan Gamasodni krpeljima.
“Svi krpelji koji su pripadali Ixodes ricinus su pregledani na Borrelia burgdorferi i u 16, odnosno 37,2 odsto, je ustanovljeno njeno prisustvo”, rekli su u “Eko-belu”.
Dodali su da bi se slika u pogledu zaraženosti krpelja borelijom mijenjala s povećanjem broja krpelja, ali da je i samo njeno prisustvo u ovakvom uzorku dobar signal za dalje razmišljanje i rad.
“I ove godine, tačnije, narednih dana, planiramo da ponudimo projekat suzbijanja krpelja na teritoriji RS, u koji bi svi bili uključeni: nadležno ministarstvo, lokalne zajednice i međunarodne organizacije koje prate ovakve akcije”, rekao je Vladimir Šušnjar, direktor “Eko-bela”.
Simptomi lajmske bolesti
- Crvenilo kože – obično ne svrbi, ne boli, niti peče, nije upadljiv, pa mu pacijenti često ne pridaju veću važnost
- Malaksalost
- Povišena temperatura
- Zamaranje
- Glavobolja, zakočenost vrata i bol u predjelu zahvaćenog nerva
- Slabljenje ili gubitak vida i bol različitog intenziteta
