Svađa podrazumijeva eskalirani konflikt, koji nerijetko uključuje uvrede, pokude i neprijateljske stavove.
Često se čuje da se ljudi vole, ali da su u stalnim konfliktima i da ne mogu da ih riješe. To nije tačno. Moguće je samo da ne znaju kako da ih riješe. Ali rješenje postoji i nalazi se u prihvatanju sebe i drugih i nenasilnoj komunikaciji.
Rešenje je u prihvatanju realnosti koja ponekad osujećuje naše želje.
Osnovno pitanje je da li zaista želite da riješite konflikt sa drugim ljudima, ili prosto želite da budete u pravu?
Da li hoćete da budete gospodar ili da živite u fer odnosima? Ako želite da gospodarite, možda i možete to da postignete novcem, titulom i težnjom ka savršenstvu. Čak i ako to dobijete, očekujte strahopoštovanje, a ne poštovanje, očekujte povinovanje, a ne prihvatanje.
Najveći broj ljudi nema tu mogućnost da se ponaša kao kralj, zato bi bilo poželjno da ne razvija takva očekivanja.
U sferi međuljudskih intimnih odnosa, sreća se nalazi u razumijevanju i prihvatanju, a ne isticanju sopstvenih potreba kao jedinih bitnih. Kao što je napomenuto, vaše želje bez drugih ljudi teško da mogu biti ostvarene, a svaki prioritet podrazumijeva suočavanje.
Međutim, iako mnogo ljudi to zna na svjesnom nivou, ipak ne postupa kao nekonfliktna ličnost, već ulazi u svađe, ponekad veoma žestoke svađe sa bližnjima.
Šta raditi u takvim konfliktnim, a emocionalno obojenim situacijama, kao što su partnerske, porodične i prijateljske svađe, koje ponekad mogu da naruše cijeli koncept srećnog života?
Bježanje od konflikata nije rješenje. Potiskivanje problema je možda najgore rješenje. Jedino je suočavanje sa konfliktom potencijalno dobro rešenje. Potencijalno, jer se treba suočiti na pravi način.
Baza rješenja konflikta je u komunikaciji. Ljudi su razvili govor jer se inače ne razumiju. Kada reagujete na neki sukob agresivnim ćutanjem, ne očekujte da će to bilo ko razumjeti. Morate komunicirati. Međutim, ta komunikacija treba da bude prava i iskrena komunikacija. Ono što se tu nikako ne uklapa, a često je u svađama prisutno, izgleda ovako:
Sagovornici pokušavaju jedno drugo da optuže za izazivanje svađe. Raste tenzija. Naravno, ne slažu se oko toga ko je prvi počeo. Razgovor prerasta u viku. Vikom pokušavaju da smire viku, optužujući jedno drugo povodom toga ko je prvi počeo da se dere. Kako Kristof Kare zanimljivo to ilustruje, uglavnom žena upućuje sledeću rečenicu : nerviraš me jer se dereš, a od partnera dobija povratnu : derem se jer me nerviraš.
Ovaj primjer dovoljno dobro ilustruje ishod ovog konflikta. Naravno, ljudi se vrte u krug i ne uspijevaju ništa da riješe. Razgovor prestaje kada se energija istroši, a konstruktivno rješenje izostaje. To otvara put novim konfliktima.
Dakle, ako želite da izbjegnete mučne svađe u koje možda često ulazite, valjalo bi da izbjegnete sledeće tri stvari:
- Ne postavljate pitanje ko je prvi počeo. To očigledno može samo da nervira, i svakako nije najbitnije na svijetu. Najbitnije je da konflikt postoji, a utvrđivanjem ko je prvi počeo, nećete ga riješiti.
- Ne vičite – šta time postižete? Naravno da postižete pražnjenje energije i tenzije koja vas preplavljuje. Ali, šta konstruktivno postižete? Ponekad možete zaplašiti vašeg sagovornika i ispasti «pobjednik», ali da li je to rješenje konflikta? Gore je opisano da imperatora ima malo, a vi se vjerovano nalazite u odnosu koji je implicitno baziran na jednakosti. Vikanje samo sputava vašu sreću.
- Ne budite pasivno-agresivni – ako želite da durenjem postignete cilj, možda ga i postignete, ali kratkoročni! Pravo rješenje konflikta se ne postiže ni otvorenom, ni pasivnom agresijom.
Kada se nađete u neposrednom konfliktu s vašim bližnjim, poželjno je da se postavite na sledeći način. Ukoliko je konflikt već verbalizovan i u toku, ukoliko je dobrim dijelom već postao svađa, a vi saučesnik u njoj, usvojite sledeće načine ponašanja:
- Obraćajte pažnju na sadržaj poruke, ali i na formu – sadržaj poruke vam najbolje govori šta osoba misli, dok vam forma može odati kako se osjeća. Intonacija, izraz lica ponekad govore više nego same riječi.
- Slušajte i odgovarajte – pustite sagovornika da ispriča svoju priču i saslušajte ga pažljivo. Dajte mu do znaja da ste ga čuli i odgovorite vašim iskrenim stavom na njegovu poruku.
- Budite autentični – igranje različitih igara može da vam pruži osjećaj da ste dobili bitku, ali ne ne i rat. Igranje igara ne rješava konflikt, već ga produbljuje. Zato budite to što jeste. Ne plašite se da kažete šta mislite i osjećate. Jedino tako možete razmotriti problem.
- Predlažite rješenja – iako mislite da ste promislili sve alternative i da možda znate koje je najbolje rješenje vašeg problema, možda se druga strana ne slaže s vama. Predlažite rješenja i zajedno diskutujte o njima. S druge strane, pokušajte da se suzdržite od zahtjeva da i vaš sagovornik bude pun inovativnih rješenja. Jednostavno recite šta vi mislite da je ispravno i pokušajte da diskutujete o tome.
Ukoliko se nađete u konfliktu sa jako teškim sagovornikom koji se koristi “zabranjenim” stilovima komunikacije u konfliktu, optužuje vas, biva pasivno-agresivan ili viče, nemojte na sebe uzimati zadatak da ga prevaspitavate. Time možete samo pojačati tenziju. Umjesto toga, ne odustajte od vaših principa dobre komunikacije. Ostanite staloženi i držite se osnovne priče. Fokusirajte se na osnovni problem i ne dozvolite da vas sporedni ometu.
Šta sve radi svađalački tip?
a) Šalje negativne poruke – ovo se može poistovijeti sa sebičlukom, jer osoba traži da se odreknete svojih želja i stavova da biste nju usrećili.
b) Ističe se – ako je cilj pobijediti u svađi, dio svađanja je isticanje, šepurenje, pokušaji da se reputacija gradi na sputavanju sagovornika.
c) Podsmijeva se – na različite načine. Odbijanjem dalje priče, direktnom ironijom, namjernim pogrešnim tumačenjem.
d) Etiketira – vašu cijelu ličnost pokušava da okarakteriše nekim vašim ponašanjem. Ako ste nekada postupili nemarno, kaže vam da ste nemarna osoba. Ako ste nešto prečuli, kaže da ste nepažljivi.
e) Pogrešno uopštava – koristi se riječima “uvijek” i “nikad” na neprikladan način. Ako pojedinac želi da rasplamsa svađu i iz nje izađe kao pobjednik, često će vam uputiti rečenicu tipa “ti nikada nisi tu za mene” ili “uvijek hoćeš da istjeraš svoje”.
Često se dešava da smirenost jednog sagovornika još više povećava tenziju u drugom, koji je riješio da izađe kao pobjednik iz konflikta, a ne da ga zajedničkim snagama riješi.
Ukoliko je vaš sagovornik agresivan i ne omogućava vam da nastavite razgovor o prvobitnom problemu, ne insistirajte. Obrazložite da niste za taj vid komunikacije, već da želite da zaista popričate o problemu, trezveno i uzajamno.
Ponekad ni ovo ne dovodi do rješenja. Često se to dešava u situaciji sa jako dominantnim ili agresivnim ljudima. Oni često žele da gospodare situacijom i sve drže pod kontrolom. Ako uvidite da je komunikacija, koja je srž rješavanja konflikata, nemoguća sa vašim sagovornikom, vratite se na početak i ponovo preispitajte svoje prioritete. Da li želite da imate odnos sa osobom koja neće da vas sasluša i sa vama razgovara?
Poenta je u tome da zaista postoje osobe koje nisu naučile osnovne vještine komunikacije, koje ne vjeruju poslovici da “lijepa riječ zlatna vrata otvara”, po prirodi su impulsivne i jako je teško ostvariti kontakt sa njima.
Ako ste vi “mirotvorac” pa naiđete na takvu osobu, manja je šteta. Možete pokušati da svojim vještinama poboljšate komunikaciju, a ako ništa ne funkcioniše, možete i otići. Veća je, međutim, šteta ukoliko ste vi sami impulsivni, konfliktni i nekompromisni. Tada vjerovatno vi bivate izvor tenzije i gajite nerealistična očekivanja da će se ostatak svijeta povinovati vašim željama.
Bilo bi poželjno da preispitate koliku korist, a koliku štetu dobijate od toga.
Ako uspijevate da osvajate svoje ciljeve na silu, vjerovatno vas se ljudi plaše, možda vas i ne vole, ali moraju da vas trpe, a možda još nešto gore od toga.
Rečeno je da svaki konflikt i unutrašnji i spoljašnji implicitno uključuje i druge ljude. Ako težite sreći i skladu, poželjno bi bilo da to postižete razumijevanjem, saosjećanjem, razgovorima i dogovorima.
Autor: Renata Senić
Izvor: psihoterapijsketeme.rs
