Šta su hromosomske nepravilnosti, kako nastaju i kako se manifestuju, te da li savremena medicina, i na koji način, može da ih detektuje, objasnila nam je doktorica nauka iz oblasti genetike Elma Mrehić
Trudni ste i pred Vama je bezbroj pitanja i strahova? Želite da uradite sve što je u Vašoj moći kako biste imali bezbrižnu trudnoću? Šta su hromosomske nepravilnosti i mogu li biti otkrivene putem medicinskih analiza? Koja je razlika između NIPT testova i amniocenteze?
Na ova kao i na druga važna pitanja odgovara nam stručnjak iz oblasti genetike.
Najveći strah svih budućih roditelja odnosi se na to da li je sa bebom sve u redu i da li će biti rođena zdrava. Anomalije ploda su relativno česte, a jednu grupu čine i nepravilnosti nastale usljed poremećaja na genima i hromosomima fetusa.
Zabluda je da su one isključivo nasljednog tipa. Samo mali broj anomalija je nasljedan, a većina nastaje kao slučajna greška prirode. Drugim riječima, svaka trudnoća može da nosi rizik na navedene abnormalnosti, bez obzira na godine koje trudnica ima, njeno zdravstveno stanje ili porodičnu anamnezu.
Upravo se zbog toga u zadnje sve veći broj trudnica odlučuje za različita testiranja i analize u trudnoći. A jedna od najpopularnijih analiza trenutno jesu neinvazivni prenatalni testovi (NIPT).
Šta su hromosomske nepravilnosti, kako nastaju i kako se manifestuju, te da li savremena medicina, i na koji način, može da ih detektuje, objasnila nam je doktorica nauka iz oblasti genetike Elma Mrehić:
MamaKlik: Možete li da nas uvedete u svijet humane genetike?
Elma Mrehić: Kada kažemo humana genetika, sam i naziv ukazuje da pričamo o nama, kao vrsti u populaciji i našem genetičkom materijalu DNK, od kojeg su sačinjeni hromosomi. Naravno, postoji i genetika biljaka, životinja, mikroorganizama, svega sto nas okružuje.
Naučnici procjenjuju da postoji 60.000 do 100.000 gena sačinjenih u 46 naših hromosoma. Od majke nasljeđujemo 23 hromosoma, kao i 23 hromosoma od oca.
Jedan par roditelja ima potencijal za 64 triliona kombinacija osobina koje dijete njihove može da ima, tako da je genetika zaista složena nauka. Svaki gen određuje neku karakteristiku u našem tijelu, i oni su glavni pokretači svega što se dešava u našem tijelu.
MamaKlik: Šta znače hromosomske nepravilnosti odnosno hromosomopatije?
Elma Mrehić: Normalan broj hromosoma kod čovjeka je 46, odnosno 23 para. Po jedan hromosom iz svakog para dobija se od svakog roditelja. Od 23 para, 22 su autosomni ili somatski hromosomi a jedan par čine spolni hromosomi. Spolni hromosomi su XX kod žene, a XY kod muškarca.
Svako odstupanje u broju, veličini ili strukturi 23 para hromosoma, dovodi do različitih poremećaja koji mogu da utiču na rast, razvoj i zdravlje. Ove nepravilnosti mogu biti nasljedne ili nastati sasvim slučajno prilikom stvaranja jajne ćelije ili spermatozoida.
MamaKlik: Koji su njihovi najčešći oblici u trudnoći, odnosno koje su najčešće posljedice genetskih poremećaja kod djece? Kolika je vjerovatnoća da će dijete imati genetski poremećaj?
Elma Mrehić: Hromosomopatije mogu imati ozbiljne posljedice za dalji razvoj fetusa. Mogu da se pojave u formi aneuploidija i tada govorimo o nepravilnosti u broju hromosoma: trisomije imaju hromosom više, a monosomije hromosom manje u hromosomskom paru. Hromosomopatije kod kojih je riječ o oštećenju ili promjeni u građi hromosoma nazivaju se mikrodelecije.
Najučestalija trisomija u kategoriji nepravilnosti broja somatskih hromosoma je Down sindrom (trisomija 21) i ima ga jedno od 700 živorođene djece. U većini slučajeva, Down sindrom nije nasljednog karaktera, već posljedica slučajnih događaja tokom diobe reproduktivnih ćelija.
Edwards sindrom se javlja kod jednog od 6000 novorođenčadi, te 95% fetusa sa ovom trisomijom završava spontanim pobačajem. Ukoliko dođe do poroda, ova djeca umiru brzo poslije rođenja, samo oko 10% preživi prvu godinu života.
Patau sindrom se javlja kod jednog od 12000 novorođenčadi. Djeca imaju mnogostruke abnormalnosti i tešku intelektualnu nesposobnost. Samo oko 10% beba preživi prvu godinu.
Što se tiče trisomije ostalih somatskih hromosoma, kada trisomija hromosoma nije održiva dolazi do spontanog prekida trudnoće. Međutim, postoje trisomije kod kojih su zabilježeni živorođeni slučajevi, sa kratkom stopom preživljavanja. U tome je klinički značaj ranog detektovanja navedenih trisomija hromosoma u trudnoći.
Neinvazivni prenatalni testovi analiziraju ove trisomije, ali i najčešće mikrodelecije koje su kompatibilne sa životom, a mogu biti indikacija za prekid trudnoće. Mogućnost detektovanja mikrodelecionih sindroma neinvazivnim prenatalnim testom je od posebnog značaja, jer se oni ne mogu otkriti amniocentezom.
MamaKlik: Da li se vjerovatnoća da će dijete imati genetski poremećaj povećava se sa starošću trudnice? Postoje li rizične grupe među budućim mamama?
Elma Mrehić: Postoje određene grupe trudnica koje jesu u rizičnoj skupini, poput recimo trudnica koje imaju više od 35 godina, trudnica koje su u porodici imale zabilježen neki od ovih sindroma i slično. Međutim, svaka trudnoća može da nosi rizik na pomenute abnormalnosti, bez obzira na godine starosti, porodičnu anamnezu ili opće zdravlje trudnice.
Geni diktiraju gotovo sve u našim tijelima. Prilikom umnožavanja DNK, tj. genetskog materijala, vrlo često bez posebnog razloga može doći do slučajne greške ili grešaka, koje se akumuliraju i ispoljavaju u vidu neke od pomenutih abnormalnosti.
Bitno je naglasiti da te abnormalnosti najčešće nisu nasljedne. Upravo zbog toga, savremena medicina podržava rani skrining, odnosno ranu primjenu medicinskih testova radi pravovremenog otkrivanja abnormalnosti ploda.
MamaKlik: Da bi buduće mame provele mirnu trudnoću sa pozitivnim ishodom odlučuju se za različite prenatalne testove. Kakve testove trudnice mogu odabrati i kakve rizike oni mogu da nose? Kolika je uopšte njihova pouzdanost?
Elma Mrehić: Dabl i tripl test su nedovoljno pouzdane skrining metode, tačnije, daju procjenu rizika ali ne daju definitivnu dijagnozu. Sa druge strane, iako postavljaju dijagnozu, amniocenteza i CVS (biopsija horionskih resica), iako dijagnostičke metode, nose rizik od komplikacija i dostupne su samo rizičnoj kategoriji trudnica.
Neinvazivni prenatalni test (NIPT) potpuno je bezbjedan po zdravlje trudnice i bebe, a pritom je pouzdan, precizan i sveobuhvatan poput dijagnostičke metode. Najpouzdaniji i najesveobuhvatniji od ponuđenih NIPT-ova na našem tržištu trenutno je test myPrenatal, kompanije Veritas. Ovaj test, čija preciznost iznosi 99,9%, analizira sve hromosome i mikrodelecije. Rezultati su dostupni znatno brže i ranije u odnosu na ostale metode.
MamaKlik: Kako i kada se prenatalni testovi izvode? Šta se sve od njih može očekivati, i šta saznati?
Elma Mrehić: Neinvazivni prenatalni test je moguće uraditi već u desetoj nedjelji trudnoće, kada se smatra da ima dovoljno bebine DNK u krvotoku majke, koja se treba analizirati. Da bi se izvršila analiza nije potrebna neka posebna priprema. Radi se o običnom vađenju venske krvi majke, koje sa sobom ne nosi nikakav rizik.
MyPrenatal by Veritas analizira sve hromosome i detektuje trisomije svakog para hromozoma, od 1. do 22., (uključujući sindrome Down, Edwards, Patau), aneuploidije spolnih hromosoma (Turner, Klinefelter, Jacobs i Triple X sindrom).
Takođe, analizira strukturne promjene hromosoma na sljedeće mikrodelecione sindrome: Cri-du-chat (sindrom mačjeg plača), Prader-Willi i Angelman, DiGeorge, Wolf-Hirschhorn, mikrodelecija 1p36 i pruža informacije o spolu ploda.
Nalaz je jednostavan za interpretaciju, jer se na njemu nalazi podatak da li je neka od hromosomskih abnormalnosti detektovana ili nije. Rezultat testa je potpuno jasan i precizan. Nije definisan u procentima, niti je označen kao sumnjiv (suspektan) nalaz. Test ima samo dva moguća ishoda: aneuploidija nije detektovana ili aneuploidija jeste detektovana.
MamaKlik: Šta trudnica treba da učini u slučaju pozitivnih rezultata testa, odnosno rezultata koji ukazuju na abnormalnost? Da li se test ponavlja? Postoje li dalje analize…?
Elma Mrehić: U slučaju pozitivnog nalaza, dalja procedura se dogovara sa ljekarom koji vodi trudnoću. Preporuka Američkog koledža medicinskih genetičara koja se primjenjuje u svim zemljama svijeta, jeste obavezno dijagnostičko testiranje nakon pozitivnog nalaza NIPT-a.
Ako je nalaz uredan, trudnica ne mora da radi dodatne analize ovog tipa. I tu i jeste najveća prednost ovog testa. Smanjuje se broj trudnica koje se izlažu riziku amniocenteze.
MamaKlik: O čemu buduće mame treba da vode računa prilikom izbora testova?
Elma Mrehić: Jako je bitna tehnologija koju primjenjuje neinvazivni prenatalni test. Testovi koji ovise o koncentraciji genetičkog materijala u majčinoj krvi imaju veće stope neuspjelih testova, te dovode do invazivne procedure (amniocenteze I CVS-a), koja se može izbjeći sa pouzdanijim testovima.
MyPrenatal test koji se radi na platformi Illumine je jedini test koji ne ovisi o fetalnoj frakciji, odnosno o udjelu slobodno cirkulišuće DNK fetusa u majčinoj krvi, jer primjenjuje dublje sekvencioniranje (deeper dive sequencing).
Zatim, ukoliko trudnica uzima terapiju heparina ili clexana, postoje kompanije koje rade NIPT, gdje će trudnice morati pomjeriti terapiju za 24 h da bi analiza NIPT-a uspjela, dok kod myPrenatal testa samo ne trebaju da uzimaju terapiju sat vremena prije vađenja uzorka venske krvi.
Isto tako trebaju da obrate pažnju u kojem obliku rezultati stižu, da li u vidu procenata, omjera ili jasno i precizno: jeste ili nije detektovana aneuplodija. Ono na šta posebno treba obratiti pažnju jeste da li su svi sindromi koje NIPT test analizira klinički validirani u studijama na stvarnoj populaciji, laički rečeno da li analiza navedenih sindroma ima klinički značaj u stvarnoj populaciji.
I najbitniji segment jeste da Vi i Vaš ginekolog imate na raspolaganju tim genetičara sa dugogodišnjim iskustvom, koji najbolje poznaju tematiku vezanu za neinvazivni prenatalni test.
MamaKlik: Postoji li razlika među neinvazivnim prenatalnim testovima koji su dostupni trudnicama u BiH?
Elma Mrehić: Nekoliko opcija za prenatalno neinvazivno testiranje (NIPT) su trenutno na raspolaganju pacijentima i ljekarima. Iako svi ovi testovi omogućavaju skrining na hromosomske abnormalnosti, ne pružaju svi isti nivo preciznosti.
Studije su pokazale da prenatalni neinvazivni test (NIPT), koji se radi pomoću sekvencioniranja cjelokupnog genoma (WGS whole-genome sequencing) primjenom sljedeće generacije sekvencioniranja (NGS), kao što je myPrenatal by Veritas, nudi precizan, pouzdan, brz skrining na hromosomske abnormalnosti. Činjenica je da je 99,8% NIPT uzoraka objavljenih u naučnim studijama na svijetu analizirano na Illumina platformi za sekvencioniranje sljedeće generacije (NGS).
Performanse testa myPrenatal su ocjenjene u velikoj naučnoj studiji, u kojoj je učestovovalo više od 60 vodećih američkih medicinskih i univerzitetskih centara. Rezultati istraživanja su pregledani i objavljeni u najeminentnijim časopisima za ginekologe i akušere.
Jako je bitno kada govorimo o broju urađenih testova na svijetu svih kompanija koje se bave NIPT-om, da svi oni budi prikazani u studijama, jer bez toga ne postoji dokaz za urađeni broj. Isto tako kada se proširuje panel analiza NIPT-a, svako uvođenje dodatnih sindroma ili slučajnih pronalazaka mora imati klinički značaj i biti validirano kroz studiju.
Naravno, jako je bitno gdje se test radi, tj. gdje se analiza provodi i kako lokalni zakoni definišu ovu oblast. Amerika je izrazito rigorozna po pitanju jasno definisanih pravila prilikom genetičke analize, gdje je povjerljivost podataka i sam protokol definisan do samih detalja.
MamaKlik: Da li postoje druge vrste testova koji su dostupni na našim prostorima, a sa kojima se analiziraju genetske predispozicije za određena oboljenja kod odraslih osoba?
Elma Mrehić: Pored prenatalnog neinvazivnog testa u Bosni i Hercegovini je dostupan i skrining test koji određuje nivo rizika od razvoja nasljednog oblika karcinoma dojke i jajnika myBRCA i myBRCA HiRisk test. Kao uzorak za izvođenje myBRCA testa koristi se pljuvačka iz koje se izoluje Vaša DNK, te se provjerava na prisustvo štetnih mutacija na BRCA1 i BRCA2 genima.
Razgovarala: Erna Bučinski
Svi TESTOVI U TRUDNOĆI koji otkrivaju genetičke nepravilnosti ploda
