Otkriće naučnika: Pri oplođivanju, jajna ćelija bira spermatozoid

Ženska jajašca se moraju oploditi spermom da bi formirala bebe. Zvuči jednostavno, ali i nije baš tako! Da li ste znali da jajna ćelija bira spermatozoid s kojim će se “udružiti”?!

Kada se radi o ženskoj slobodi izbora, ona se nalazi čak i duboko u ženskom tijelu. Žene stvarno biraju sa kim će imati potomstvo, a to dokazuju i njihova jajašca. Jajna ćelija bira spermatozoid!

Kao što je rekao Skot Gilbert, razvojni biolog na “Svarthmore Collegeu” – jajašca se upuštaju u dijalog sa spermom, umjesto da je samo prime unutra. Dakle, oplođavanje nije zapravo borba, već je više kao poštena trka.

Nakon mnogo istraživanja, takođe je dokazano da jajšca imaju tendenciju da privlače određenu vrstu sperme, a jedno istraživanje je i dokazalo da jajašca mogu biti izbirljiva i da imaju sopstveni izbor u odnosu na spermu.

Popularno mišljenje – trka spermatozoida

Svaki par koji planira da proširi svoju porodicu je uvjeren da sperma juri ka jajašcetu i da ga oplodi spermatozoid koji je bio najbrži i najizdržljiviji. Međutim, milioni spermatozoida koji kreću ka jednoj jajnoj ćeliji se ne trkaju ko će biti najbrži, već se bore za naklonost jajne ćelije.

U ovom odnosu ženska jajna ćelija ima dominantnu ulogu i ona je ta koja bira koji spermatozoid će je oploditi.

Iako je to suprotno popularnom mišljenju da jajašce oplođava najjači spermatozoid, jajnu ćeliju može oploditi samo onaj spermatozoid kog ona odabere i pusti unutra.

Kako je Mendelov zakon odbačen?

Mendelov zakon je po definiciji zakon segregacije (razdvajanja). Takođe se naziva i zakonom o nasljeđivanju prema kom svaki roditelj nosi 2 primjerka svakog gena. Sljedeći korak je proces “nasumične oplodnje” u kom su ovi geni nasumično podijeljeni, a nose samo po jednu kopiju. Međutim, nedavne studije su potpuno odbacile ovo ubjeđenje.

Doktor Nadeu je sproveo dva odvojena eksperimenta koja su potvrdila drugačiju teoriju. Njegova namjera je bila da proizvede predvidljive odnose genskih kombinacija u potomstvu (zasnovane na Mendelovim zakonima). Međutim, on to nije mogao da postigne.

Kao dio njegovog eksperimenta, on je prvo ženskim miševima dao jedan normalan i jedan mutantni gen koji su povećali šanse za dobijanje raka testisa. Muški miševi su imali sve normalne gene. Rezultat je bio u skladu sa Mendelovim zakonom.

U drugom eksperimentu je Nadeu promijenio uzgoj. Davao je muškim miševima mutantni kancerogeni gen, dok su ženke imale normalne gene. Bio je zaprepašćen kada je vidio da je samo 27 procenata oplođenih miševa dobilo mutantnu verziju, očekivanja su bila da ih bude 75 procenata.

Ono što proizilazi iz svega ovoga jeste da je oplodnja ne-nasumična i da postoji mehanizam koji dozvoljava jajnim ćelijama da izaberu spermu sa normalnim umjesto mutiranih gena. U naučnom smislu, to nazivaju ‘”genetski pristrasnom oplodnjom”.

Šta to znači za naučni svijet?

1. Privlačenje između sperme i jajašceta u velikoj mjeri uključuje molekul folne kiseline. Metabolizam vitamina B ili folne kiseline je različit u jajnoj ćeliji i spermi. Ove promjene mogu biti odlučujući faktor za privlačenje sperme i jajne ćelije.

2. Kada se sperma kreće ka jajnoj ćeliji, ona je već prisutna u ženskom reproduktivnom traktu. Tokom tog vremena jajna ćelija možda nije potpuno razvijena. Postoji mogućnost da stepen zrelosti jajne ćelije utiče na odabir gena u spermi.

Ovo otkriće je jako značajno i  može biti velika pomoć u povećanju uspješnosti vještačke oplodnje.

Banjalucanke.com

KAKO OSTATI TRUDNA: Plan u 7 koraka i savjeti za najlakše “pravljenje bebe”

OVULACIJA I PLODNI DANI: Simptomi i promjene koje možete osjetiti za vrijeme ovulacije

DA LI SAM TRUDNA?! Prvi simptomi trudnoće koji mogu biti rani signal da ste u drugom stanju