Kandida (Candida albicans) je sveprisutna gljivica. Dakle, nalazi se – naravno, u malim, za oko nevidljivim oblicima (spore), svuda oko nas. Ona se može naći i na koži, i na sluzokožama – gdje se, takođe, nalazi u malom broju, pa ne pravi probleme djeci.
-
Zašto je kandida naša tema?
Odgovor se krije u jednom lijepom primjeru ravnoteže, ili još bolje narušene ravnoteže u prirodi. Naime, u organizmu djeteta (ali i odraslih) žive bakterije – koje ne samo da nisu štetne, već imaju i neke korisne funkcije (ovo se zove saprofitna flora). Jedna od njih je da ne dozvole da se gljivice (pa i kandida) prekomijerno razmnože. Dakle, postoji prirodna kontrola za gljivicu, koja odlično funkcioniše. Tu je, naravno, važna i odbrambena sposobnost djeteta – stanje imunološkog sistema. Svako dijete ima poseban deo imunoloških ćelija koje su zadužene za čišćenje gljivica, pa i kandide. To znači da je kandida pod dvostrukom kontrolom – korisnih “domaćih” bakterija i odbrambenog (imunološkog) sistema organizma, koji joj ne daju da se razmnoži i napravi probleme djetetu.
-
Koje bolesti uzrokuje kandida kod beba?
Kada se kandida razmnoži, može da izazove bolest, koja se tada naziva kandidijaza.
Kada su bebe u pitanju, najčešće mesto gde se kandida razbaškari je sluzokoža usne duplje. Tada nastaje ono što se obično zove soor, ili u narodu mlječac.
-
Zašto su bebe najpodložnije kandidijazi?
Bebe u prvim mjesecima života su naročito “prijemčive” za kandidu, tako da skoro nema djeteta koje u tom dobu nije imalo soor. Uzrok je lako objasniti, jer se radi o još neformiranom (nerazvijenom) odbrambenom sistemu bebe, pa je ona veoma podložna gljivičnoj infekciji. Sa druge strane, malo dijete ima neodoljivu potrebu da stalno nešto trpa u usta (posebno kad mu rastu zubići). Tada se, jednostavno, u organizam unose različiti mikroorganizmi, pa i gljivice.
-
Može li kandidijaza da se desi i starijima?
Kandidijaza nije “privilegija” beba. I veća djeca, pa i odrasli – mogu da “zakače” kandidu.
Ubjedljivo prvi uzrok kandidijaze kod starije djece je prekomijerna primjena antibiotika širokog spektra. Čak i kada su potpuno opravdano prepisani, jedan od najčešćih neželjenih efekata antibiotske terapije je kandidijaza. Zašto? Antibiotik širokog spektra efikasno tamani bakterije koje su uzrok infekcije, ali, nažalost, ubija i dobre bakterije. Tako se narušava prirodna ravnoteža u korist gljivica, pa se kandida razmnožava i nastaje kandidijaza.
Kandidi naročito prija produžena terapija antibioticima, a posebno voli takozvane jake antibiotike. Naravno, antibiotik ne “dodiruje” kandidu, tako da se ona nesmetano razmnožava, jer su stradale prijateljske bakterije (koje ne daju kandidi da se razbaškari). Kod starijih je veoma čest proliv, uzrokovan razmnožavanjem kandide u crijevima.
Postoji jedna rijetka grupa bolesti koje se karakterišu oslabljenim imunitetom djeteta. To su imunodeficijencije, a sklonost ka infekcijama je njihova glavna karakteristika. Neka od tih oboljenja dijete donese sa sobom na svet, a neka su rezultat iscrpljenosti organizma drugim, dugotrajnim i teškim bolestima, koje slabe otpornost djeteta. Ta djeca se poslebno prate i liječe, a gljivične bolesti (pa i kandidijaza) su relativno čest problem.
-
Kako se prepoznaje soor (kandidijaza usne duplje)?
Kada je gljivica napala sluznicu usne duplje, dijagnoza se postavlja relativno jednostavno. Vide se bjeličaste naslage na jeziku, naročito na korjenu jezika. Kada bolest odmakne, skoro cijela usna duplja može da bude “zavijena u bijelo”. Ove naslage su “vrh ledenog brijega”, a glavni problem za dijete se krije ispod njih. Naime, gljivice prodiru u sluzokožu, oštećuju je, a to boli.
Zato su bebe nervozne, kenjkave, a ponekad odbijaju obroke. Dešava se da beba počne da sisa, pa naglo zaplače i ostavi siku. Veće bebe izbjegavaju i kašičicu jer ih grebucka i dodatno povređuje. Zato je jedno od pravila kod beba da se provjeri usna duplja – ako su bezrazložno nervozne ili teže jedu. Obično je pregled dovoljan za dijagnozu. Ako je stvar sumnjiva, uzme se bris, a u njemu se lako potvrđuje prisustvo gljivice.
-
Da li kandida napada i druge dijelove organizma djeteta?
Nažalost, da.
Često mesto napada kandide je sluzokoža crijeva. Antibiotici su najveći “krivci”. Kada dijete dobija jake antibiotike, oni će da potamane dobre crijevne bakterije koje, kako smo već objasnili, ne daju kandidi da se razmahne. Kada ih nema, kandida počinje da se nekontrolisano razmnožava i prodire u sluzokožu crijeva, pa dolazi do poremećaja crijevne funkcije. Tada, po pravilu, nastaje proliv, nekad veoma obilan i dosadan. Pošto je nemoguće samo na osnovu izgleda prolivaste stolice postaviti dijagnozu, neophodno je uzeti uzorak stolice na mikrobiološki pregled. Za par dana stigne potvrda kandidijaze, tako da se tačno zna o čemu se radi. Ovo se rijetko dešava kod beba koje, srećom, ne dobijaju antibiotike često.
Kod beba, gljivice (pa i kandida) često učestvuju u kožnim problemima. Infekcije kože obično izazivaju bakterije, ali ako postoji duža iritacija kože, dolazi do slabljenja njenog zaštitnog sloja, pa nije rijedak napad gljivica. Tako se lako dese mješovite (bakterijsko-gljivične) infekcije, koje traže posebnu terapiju.
-
Kako se kandida liječi?
Postoje dobri i efikasni načini za liječenje soora kod djece:
- Gencijana je jedan od najefikasnijih istrebitelja kandide u ustima beba. To je rastvor boje mastila, koji se nanosi na sluznicu jezika, preko vatice ili gaze. Dovoljno je natapkati malo gencijane na jezik, a beba će je potom sama raznijeti po ustima. Naravno, ovo se radi poslije obroka, tri do četiri puta dnevno. Već poslije nekoliko dana, kandida će biti pobijeđena, jer se gencijana prosto “zalijepi” za naslage kandide, prodire u sluznicu (ali ne ide u krvotok) i tako tamani gljivice.
Iako gencijana nije lijek u užem smislu, ovo je daleko efikasniji način eliminacije kandide iz usta djeteta od skidanja naslaga sodom bikarbonom, koja se najčešće preporučuje. Jedini “problem” sa gencijanom je ružna boja djetetovih usta (kao da je jelo mastilo), ali se radi samo o estetskom problemu – koji prestaje da bude aktuelan po završetku tretmana.
Treba paziti da gencijana ne uđe u oko, zato bočicu sa ovim rastvorom treba držati dalje od bebe. Neko će primijetiti da je gencijana stara terapija. To je tačno, ali se zbog efikasnosti (ali i pristupačne cijene) i dalje primjenjuje u velikom broju dječjih bolnica.
- Nistatin je lijek koji takođe efikasno liječi kandidu. On je pogodan za liječenje kandidijaze crijeva, jer se ne resporbuje sa sluzokože – dakle, obavi posao tamo gdje treba, a ne prodire u unutrašnjost organizma.
Može da se koristi i za liječenje soora, ali je nešto manje efikasan od gencijane, jer brzo sklizne iz usta u jednjak i želudac.
- Daktanol oralni gel je dobar za liječenje kandidijaze – pošto lijepo prijanja za sluzokože, a takođe ima minimalne sporedne efekte. Pogodniji je za stariju djecu.
Ovi lijekovi su dovoljni kod većine djece, pa nije potrebna primjena jačih, ali i opasnijih lijekova, koji prodiru u organizam i djeluju na gljivice “iznutra”. Opasniji su, jer imaju potencijalno ozbiljne neželjene efekte. Zato se terapija sprovodi pod budnim praćenjem ljekara, uz laboratorijske analize, koje pokazuju eventualna oštećenja.
Kod crijevne kandidijaze (koja izaziva proliv), probiotici su od velike pomoći, jer uspostavljaju narušenu ravnotežu. Oni dopunjavaju broj korisnih crijevnih bakterija, koje su borci protiv gljivica.
Kožne gljivične infekcije se liječe odgovarajućim ljekovitim mastima ili kremama koje sadrže antimikotike (lijekove koji efikasno tamane gljivice).
-
Da li se kandida vraća?
Nažalost, da. I to je veliki problem. Iako se infekcija vraća (recidivantna infekcija) i iznova pravi probleme, većina zdrave djece se uz pomoć lijekova dobro nosi sa kandidijazom.
Prevencija kandidijaze podrazumijeva poštovanje svih higijenskih pravila, ali i racionalnu primjenu antibiotika.
Iako je većina problema koje kandida uzrokuje relativno lako riješiti, potrebno je konsultovati pedijatra kada beba ima recidivantne (povratne) infekcije. Ljekar će procijeniti da li je u pitanju obična kandidijaza, ili se iza sklonosti ka gljivičnim infekcijama krije neki drugi problem.
Ogromna većina beba se oporavlja bez ikakvih komplikacija, pa se može reći da je kandida više dosadna nego opasna.
Ass. dr Goran Vukomanović, pedijatar
