O uobičajenim problemima u trudnoći, poput opstipacije, gorušice, povišenog šećera i noćnog prejedanja, govori nutricionistkinja Marija Stajić. Ovi zdravstveni problemi i fizičke neprijatnosti mogu se javiti i mimo blaženog stanja, uglavnom su uzrokovani pogrešnom ishranom, ali se mogu i prevenirati na isti način, upotrebom korisnih namirnica:
Kako spriječiti opstipaciju u trudnoći?
Opstipacija predstavlja veliki problem trudnicama. Lijena crijeva su često glavni krivci za to, savjet je da imate fizičku aktivnost, jer ukoliko ste vi aktivni biće i vaša crijeva. U ishranu je neophodno unositi dosta tečnosti i dijetnih vlakana.
Sirovo voće i povrće sadrži dosta dijetnih vlakana – isto kao i mahunarke, cijelo zrno žitarica, mekinje, boranija, kupus, brokoli, šargarepa, suvo voće, paprika, krastavac, jabuka. Pomorandža sadrži limunsku kiselinu koja je prirodan laksativ –a mljeveni lan potopljen u vodu ili sok od kuvanih šljiva mogu mnogo da pomognu u rješavanju problema.
Kako sprečiti gorušicu u trudnoći?
Osjećaj žarenja i bola u grudima izazvan gorušicom sve češće se sreće kao veliki problem u trudnoći. Nije dovoljno popiti tabletu protiv gorušice, već je veoma važno korigovati ishranu. Bitno je šta jedemo i kako kombinujemo hranu.
Hrana, kao što su mlijeko, kafa, pivo, lisnato tijesto, bijelo pecivo – mogu dovesti do povećanja kiselosti želučanih sokova. Agrumi, paradajz i jaki začini mogu doći u dodir sa već oštećenim želucem i mogu dovesti do pogoršanja postojećeg stanja. Masna hrana, pržena i pohovana hrana, hamburgeri, mogu da povećaju mogućnost stvaranja gorušice.
Upotreba industrijski prerađene hrane, slatkiša, pekarskih proizvoda, brze hrane, dovodi do kišeljenja tijela. Kod gastritisa je veoma važno kombinovati hranu i prednost dati baznoj hrani, da bi se spriječilo kišeljenje tijela.
Čajevi od kamilice, đumbira, bijelog sljeza, divlje mirođije, samostalno ili u sinergiji imaju umirujući efekat kod gorušice. Sok od aloe vere umiruje iziritirani želudac.
Borba protiv povišenog šećera u trudnoći
Povišen šećer u trudnoći je sve češća pojava. Ukoliko hormon insulin ne obavlja svoj posao kako treba i ne spušta šećer u krvi na pravi način, dolazi do povećanja šećera u krvi. Ishrana igra glavnu ulogu i potrebno je izbjegavati hranu koja naglo podiže šećer u krvi – odnosno izbjegavati namirnice sa visokim glikemijskim indeksom (GI).
Voće koje je sočno i dosta slatko – krompir, kuvani celer, kuvana šargarepa, cvekla – naglo podižu glukozu u krvi. Slatkiši, bijelo brašno i peciva takođe imaju veliki GI.
Sa druge strane, namirnice sa vlaknima spuštaju šećer, a mineral hrom snižava nivo glukoze. Hrom se može naći u brokoliju, pečurkama, integralnim žitaricama, koštunjavim plodovima.
Veza između hrane i stresa u trudnoći
Mada se dijete još nije rodilo majka se brine da ono bude zdravo, pa sa željom da beba bude zdrava, raste i želja za hranom. Jasno je da je trudnoća nešto najljepše što žena može da doživi, ali isto tako zahtijeva i veliku odgovornost. Sve ovo je stresno.
Stres može dovesti do disbalansa u ishrani. Kod osoba pod stresom dolazi do sindroma noćnog jedenja – tj. manjeg jutarnjeg apetita, a većeg prejedanja tokom noći.
Kada smo pod stresom tijelo oslobađa hormon koji se naziva kortizol. Dokazano je da ukoliko se oslobodi kortizol u krvni sistem, postajemo manje osjetljivi na leptin, hormon koji mozgu poručuje da smo siti. Kada se to dogodi, onda jedemo više šećera. Dolazi do usporavanja metabolizma i do većeg unosa praznih kalorija.
Stres takođe može dovesti do insulinske otpornosti i samim tim dolazi do gomilanja masti. Dolazi do gubitka mišićne mase, a visceralne (stomačne) masti se uvećavaju – pa tijelo dobija oblik jabuke usljed gomilanja sala oko stomaka.
Umor, razdražljivost i depresija u korelaciji su sa intolerancijom na hranu.
Jasno je da su žene u trudnoći senzitivne. Promjene raspoloženja su česte – ali depresivno stanje koje se prevede u razdražljivost, kao i umor uz pospanost, mogu da se povežu i sa odabirom namirnica. Često možete čuti da je intolerancija na hranu uzročnik promenljivog raspoloženja, pa hajde da vidimo šta je to intolerancija na hranu.
Na početku treba reći da nije reč o klasičnim alergijama, nego o tegobama koje izaziva hrana. Ove tegobe su individualne, što znači da različita vrsta hrane, različito djeluje na svakog pojedinca. Ova vrsta reakcije je nepodnošenje ili osetljivost na hranu, sa produženim dejstvom.
Ne mora doći do tipičnog odgovora imunološkog sistema, kao kod klasičnih alergija. Do reakcije ne mora doći ni nekoliko sati, ili se promjene ispoljavaju tek nakon većeg unosa „netolerantne“ hrane. Ukoliko primijetimo da određena hrana pravi smetnje, neophodno je istu na neko vrijeme isključiti.
Kako da provjerim?
Najbolje je testirati se na slijedeći način. Sedam dana intenzivno koristiti namirnice za koje vjerujemo da nam prave problem, zatim slijedećih sedam dana isključiti takvu vrstu hrane, pa nakon toga ponovo lagano uvoditi namirnice za koje smatramo da nam ne prijaju. Ukoliko poslije ovakvog testa hrana koju koristimo djeluje loše na nas, poželjno bi bilo da je na dalje isključimo iz svakodnevne upotrebe.
Izvor: mojprvizalogaj.rs
