Biološki posmatrano najbolje godine za trudnoću, po mišljenju većine stručnjaka, su rane dvadesete godine kada je začeće najlakše.
Ipak, ono što se smatra biološki najadekvatnijim dobom, nije nužno i psihološki najbolja period, pa se mnoge žene u svojim dvadesetim godinama još uvijek ne osjećaju psihički spremne za rađanje i djecu.
Pored toga, potrebno je uzeti u obzir i tešku ekonomsku situaciju, koja je razlog odlaganja osnivanja porodice kod mladih ljudi, te je tako sve više žena koje rađaju u svojim tridesetima i četrdesetima.
Te su odluke rizične, jer je dokazano da se plodnost žena umanjuje nakon 32. godine, a muškaraca poslije 42. godine života.
Bez sumnje najteže je spriječiti neplodnost zbog odloženog rađanja.
Redovni ljekarski pregledi
Važno je redovno odlaziti na ginekološki pregled, koji inače ne može najaviti kakva će biti plodnost kroz pet ili deset godina, ali može ocijeniti trenutno stanje plodnosti. Dobro je s ljekarom razgovarati o opštem zdravstvenom stanju, koje može značajno uticati na mogućnost oplodnje. Neke bolesti (npr. sindrom policističnih jajnika) utiče na promjene hormona koji utiču na plodnost.
Kontracepcija
Korištenjem pouzdanih metoda kontracepcije čuva se plodnost na način da se vrši prevencija od neželjene trudnoće i namjernih pobačaja te polno prenosivih bolesti.
Prekomjerna ili nedovoljna tjelesna težina
Primjerena tjelesna težina važna je za zdravlje uopšteno, pa tako i za zdravlje reproduktivnih organa i redovnost menstrualnog ciklusa. Ako je težina previsoka, masnih ćelije tijela ima više i one utiču na veću proizvodnju estrogena– a previše estrogena za tijelo znači signal da je pod kontracepcijom. Osim toga previsoka tjelesna težina znači povećan nivo inzulina kod žena, što može uzrokovati da jajnici prestanu oslobađati jajašca.
I preniska težina može biti problematična, jer nedostatak estrogena – primarnog ženskog polnog hormona – usporava reproduktivni ciklus ili ga čak (privremeno) prekida.
Pretjerana fizička aktivnost
Pretjerana fizička aktivnost obično znači drastično smanjenje masnih ćelija, koje kao što je već rečeno, otpuštaju estrogen koji je važan za redovni menstrualni ciklus. Pretjerana fizička aktivnost može dovesti do neredovnog ciklusa ili čak amenoreje, što ima nepovoljan uticaj na mogućnost začeća.
Pušenje
Pušenje je štetno i za jajnike i matericu. Ometa produkciju estrogena i može oštetiti jajašca. Jajašca postanu podložnija genetskim anomalijama.
Zdrava ishrana
Konstantno unošenje brze, masne, prerađene hrane u organizam, može da utiče na plodnost Izbjegavanje konzervansa, pesticida, herbicida, fungicida, insekticida, anaboličkih steroida, nezdravih dijeta. Spriječiti nedostatak joda, vitamina D, željeza, folne kiseline (vitamin B9), vitamina B6, C, B12, selena i cinka. Potrebno je unositi kvalitetnu hranu kako bi organizam funkcionisao besprijekorno. Brzu hranu zamijenite voćem i povrćem.
Zdrav način života
Jedna od najvažnijih mjera koja pridonosi plodnosti jest zdrav život. Od velike koristi za plodnost ili uspješnije eventualno liječenje jesu zdrava ishrana, kontrola tjelesne težine i umjerena fizička aktivnost. Izbjegavati štetne navike: alkohol, narkotike, toplotu, stres, nedovoljnu fizičku aktivnost, lošu ishrana, lijekovi kao i kozmetičke intervencije poput UV zračenja i bojenja kose.
