Hraniti dijete zdravo, zna da bude veoma naporan posao. Upravo zbog takvog “fizičkog napora”, ostavljamo djeci slobodan prostor da se hrane kako oni žele. Loše navike iz djetinjstva se prenose i na odraslo doba, ali isto tako ako dijete stekne dobre navike u ishrani, kasnije može mnogo poslužiti.
Da li voliš brokoli? Ne. Da li voliš integralni hljeb? Ne! I tako redom. Naše dijete voli ono što dobije od nas. Najčešće djeca ne jedu hranu koju ne jedu i njihovi roditelji.
Prva velika greška je dati djeci novac da kupi užinu u školi. Sigurno neće odabrati zdrav sendvič, već čokoladni kroasan, ili nešto slično slatkastog ukusa.
Zašto je doručak toliko važan za djecu?
Ukoliko se naviknemo da preskačemo doručak, to ne predstavlja neki problem, možemo izdržati do ručka, ali preskakanjem mi unosimo nekoliko puta više hrane i to najčešće voće, grickalice ili čokoladicu. Nikako dobro, dobijemo instant energiju i nakon pola sata ponovo se javlja želja za grickanjem i tako u krug sa viškom masti i sa gojaznošću.
Hajde da razjasnimo zašto je djeci doručak važan. Gorivo za mozak je vrsta šećera koji se zove glukoza. Moramo objasniti da je bitno koju vrstu šećera unosimo. Različiti ugljeni hidrati na različite načine oslobađaju glukozu. Prosti šećeri se brzo razlažu, dok složeni šećeri oslobađaju glukozu sporo u krv. Šećeri koji brzo razlažu glukozu imaju veliki glikemijski indeks, dok složeni šećeri imaju manji glikemijski indeks. Prednost treba dati šećerima koji sporo razlažu glukozu, jer se tada insulin polako izlučuje i neutrališe glukozu.
Ukoliko pojedemo prosti šećer, dolazi do naglog izlučivanja insulina, koji je zadužen za spuštanje glukoze, a to je veliki šok za naše telo i pankreas. Poslije takvog doručka brzo postajemo gladni. Zato djetetu treba napraviti sendvič od žitarica sa cijelim zrnom, npr. inegralni hljeb namazan puterom sa šunkom. Dobro organizovan doručak utiče na dječju sposobnost učenja, a djeca koja doručkuju imaju bolju koncentraciju i bolje pamte.
Slatkiši u ishrani
Postoji vjerovanje da slatkiši utiču na hiperaktivnost kod djece i na agresivnost. Međutim ispitivanjem ove teorije došlo se do saznanja da šećer iz slatkiša ne utiče na ovakav vid ponašanja, već je obrnuto.
Djeca koja jedu slatkiše najčešće su pospana, sa usporenom mentalnom aktivnošću. Šećer ne čini djecu hiperaktivnom, već ih čini gojaznom.
Roditelji, budite na oprezu!
Šećeri posjeduju sve četiri vrste efekata koje imaju i narkotici!
- Izazivaju zavisnost – receptori u mozgu za opioide, alkohol i šećere su isti
- Narušavaju zdravlje – bolesti zuba, alergije, dijabetes, gojaznost, autoimuna oboljenja, kancer
- Progresija – rijetko ko može da kontroliše količinu i učestalost konzumiranja slatkiša; jede se dok se sve ne pojede
- Asocijalni aspekt – promjene raspoloženja, smjena agresije i depresije
Slatkiši su posebno opasni i zbog toga što su jeftini, lako dostupni, nisu socijalno prokazani kao npr. alkohol ili narkotici, pa ih je moguće kupiti neograničeno, bilo kad, bilo gdje, bez bojazni od bilo kakvih posljedica. Otvaranje mnogobrojnih prodavnica brze hrane i pekara pored škola dovelo je do toga da su djeci slatkiši uvijek dostupni.
Savjet psihologa
Mališane je teško navići na nove ukuse. Djeca su neofobična, imaju strah od novih stvari, zato sa njima pažljivo. Prihvatanje nove hrane kod djece će se povećati ukoliko vide da ljudi iz njihovog okruženja uživaju u njoj. Isto tako i ukoliko njihovi vršnjaci jedu hranu koju oni ne vole i oni sami uz njih polako mogu da je zavole.
Ako djeci sakrijemo keks ili čokoladu, ono će još više biti skoncentrisano na sakriven slatkiš i imaće veću želju za istim.
Moramo ih naučiti da je to loša hrana za njih, koja utiče loše na njihovo učenje, ali isto tako ih povremeno treba nagraditi sa zdravim slatkišima, koje ćete sami napraviti od integralnog brašna, crne čokolade i fruktoze.
Statistika pokazuje da je sve više gojazne djece. Dijete koje je gojazno ima veću šansu da postane gojazna odrasla osoba. Jedan od glavnih razloga gojaznosti kod djece jeste korišćenje slatkiša i brze hrane, jedenje ispred televizora i odbijanje nove zdrave hrane.
Zdravo dijete uz zdravu hranu
Djeci je potrebna raznovrsna ishrana koja će obezbijediti normalan rast i razvoj djeteta.
- Ugljene hidrate za stvaranje energije treba obezbijediti iz žitarica od cijelog zrna, integralnog pirinča, kaša od žitarica. Bijeli hljeb i proizvode od bijelog brašna zamijeniti inegralnim brašnom.
- Proteine za rast i razvoj obezbijediti iz mesa, ribe i jaja. Meso ne treba pohovati i pržiti u dubokoj masnoći, već grilovati na gril tiganju ili kuvati.
- Mliječne proizvode koristiti zbog kalcijuma, a tu spada, mladi sir i kiselo mlijeko. Kalcijum možemo obezbijediti i iz sjemena susama i iz lista peršuna.
- Voće i povrće nam obezbjeđuje unos vitamina i minerala, ali treba birati ono sa manjim glikemijskim indeksom.
- Slatko voće, kao što su banane, grožđe, dinje i lubenica, treba ograničiti, a prednost dati bobičastom voću, jabukama, kruškama.
- Povrće ukoliko termički obrađujemo moramo se truditi da ostane iste boje i oblika, blanširati ili sotirati povrće, samim tim čuvamo vitamine. Cijedite djeci sokove od svježeg voća i povrća, kupovni sokovi sadrže neku vrstu zaslađivača, iako piše da su bez šećera.
- Industrijski šećer zamijenite zdravim slatkišima. Napravite palačinke od heljde sa otopljenom crnom čokoladom i višnjama, pitu od heljdinih kora sa jabukama, integralne mafine.
Naučimo ih da biraju i jedu zdravu hranu.
