O tome šta sve Zakon o registru pedofila donosi, za MamaKlik govori prof. dr Ivanka Marković, predsjednica Radne grupe za izradu ovog Zakona.
Seksualno zlostavljanje djece smatra se najtežim oblikom zlostavljanja, koje ostavlja trajne negativne psihofizičke i socijalne posljedice na njihov dalji razvoj i život, uopšte.
Sa ciljem smanjenja rizika od seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, proljetos je u Republici Srpskoj usvojen Zakon o registru pedofila, sa kojim se osniva poseban Registar lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece.
Registar pedofila će između ostalog biti dostupan poslodavcima dužnim da zaštite djecu u njihovom svakodnevnom okruženju, kako bi se ubuduće spriječilo da osobe osuđene za krivična djela protiv polnog integriteta djeteta rade sa djecom ili imaju pristup djeci.
O tome šta sve Zakon o registru pedofila donosi, razgovarali smo sa prof. dr Ivankom Marković, predsjednicom Radne grupe za izradu ovog Zakona:
MamaKlik: RS je krajem marta ove godine dobila Zakon o registru pedofila. Koja je njegova svrha i na kom će principu Zakon funkcionisati?
MARKOVIĆ: Zakon o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, koji je u javnosti poznat kao Zakon o registru pedofila, usvojen je u Narodnoj skupštini Republike Srpske 29. marta 2018. godine i objavljen u „Službenom glasniku“ RS broj 31/18 od 25.04.2018. godine. Svrha donošenja Zakona je obezbjeđivanje zaštite djece od seksualne zloupotrebe, zlostavljanja i iskorištavanja, te sprečavanje lica pravosnažno osuđenih za ta krivična djela da ponovo izvrše isto ili slično krivično djelo.
MamaKlik: Ko će biti upisan u Registar pedofila, odnosno za počinioce kojih krivičnih djela je on predviđen?
MARKOVIĆ: U Registar će biti upisana lica pravosnažno osuđena za krivična djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, kao što je to npr. krivično djelo obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina, polna zloupotreba djeteta starijeg od petnaest godina, navođenje djeteta na prisustvovanje polnim radnjama, iskorištavanje djece za pornografiju itd., ali i lica koja su pravosnažno osuđena za krivična djela protiv polnog integriteta izvršena na štetu djece i maloljetnih lica, prema zakonima koji su prestali da važe, kao i krivično djelo trgovina djecom. Ovako preciziranje je bilo nužno jer je Krivičnim zakonikom iz 2017. godine zaštita polnog integriteta djece izdvojena u posebnu grupu krivičnih djela (glava XV, čl. 172-180.) uz istovremenu izmjenu naziva pojedinih inkriminacija i uvođenje novih krivičnih djela što bi moglo dovesti do određenih nedoumica u praksi.
MamaKlik: Kakvog tipa je Registar i ko će imati pravo na uvid u njega?
MARKOVIĆ: Pravo uvida u registar će imati sudovi, tužilaštvo, organi unutrašnjih poslova u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica upisanog u Registar, odnosno tužilaštva i organi unutrašnjih poslova u vezi sa otkrivanjem učinilaca navedenih krivičnih djela, nadležni organi za izvršenje krivičnih sankcija i nadležni organi koji učestvuju u postupku davanja uslovnog otpusta, amnestije ili pomilovanja.
Pored toga, podaci iz Registra mogu se dati i organima i organizacijama, ustanovama institucijama i udruženjima koja u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt sa djecom ako za to postoji opravdan interes, kao i drugim organima, organizacijama i ustanovama koje su nadležne za vođenje postupaka za ostvarivanje zaštite prava i interesa djece. Ovi organi i organizacije su obavezni da prilikom prijema u radni odnos ili angažovanja određenog lica za obavljanje poslova koji dovode do neposrednog kontakta sa djecom, zatraže od nadležnog organa za vođenje Registra podatak da li je to lice upisano u Registar.
MamaKlik: Zašto obični građani neće moći pristupiti tim podacima?
MARKOVIĆ: Zato što svrha ovog Zakona nije stigmatizacija ljudi, već prevencija seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Suština Zakona nije da ja ili neko drugi znam da je neko učinio krivično djelo na štetu polnog integriteta djece već da, nizom mjera koje su predviđene ovim zakonom, onemogućimo tom licu da dođe u neposredan kontakt sa djecom i tako ponovi isto ili slično djelo.
MamaKlik: Zakon o registru pedofila propisuje i periodično javljanje registrovanih lica nadležnoj organizacionoj jedinici Ministarstva unutrašnjih poslova RS kao i zabranu posjećivanja mjesta na kojima borave djeca, poput škola, vrtića, igrališta i dječjih manifestacija. Ko će vršiti nadzor njihovog kretanja, odnosno kontrolisati da oni ne obitavaju na mjestima na kojima borave djeca?
MARKOVIĆ: Ova pitanja će biti regulisana podzakonskim aktima.
MamaKlik: Smatrate li da će se zahvaljujući postojanju registra pedofila naši sugrađani osjećati sigurnije, a djeca biti zaštićenija?
MARKOVIĆ: Zakon, sam po sebi, ne može obezbijediti stvaranje osjećaja sigurnosti, ukoliko se norme tog zakona ne primjenjuju. Dakle, ako imamo direktore košarkaških klubova ili nekih drugih udruženja koja rade sa djecom, koji angažuju kao trenere ili ljekare pojedince, a da prethodno nisu provjerili da li su oni upisani u Registar, onda nismo ništa učinili u pogledu prevencije ovog vida kriminaliteta. Isto je i sa školama. Ako direktori škola ne izvrše ovakvu provjeru u pogledu svakog radnika, pa i kućnog majstora, onda nam ovaj Zakon neće donijeti ništa novo. Da bismo se osjećali sigurnije moramo početi primjenjivati zakone koje smo donijeli. Samo tako ćemo biti svi sigurniji, a naša djeca zaštićenija.
MamaKlik: Šta bi, pored Registra, moglo spriječiti pedofiliju u našem društvu?
MARKOVIĆ: Edukacija djece o svim oblicima seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja koji im prijete. Ne možemo se zavaravati činjenicom da se to dešava „tamo negdje daleko“ i da zbog toga ne trebamo djecu informisati o opasnostima koje se kriju u čokoladici ili osmjehu nekog dragog komšije, rođaka, kućnog prijatelja, itd….. Samo edukovana djeca će moći prepoznati takve oblike ponašanja, a sa edukacijom djece treba krenuti već u vrtiću. Sudska praksa pokazuje da su djeca tog uzrasta često žrtve seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.
MamaKlik: Da li ovakvo zakonsko rješenje postoji i u Federaciji BiH?
MARKOVIĆ: U Federaciji BiH takav zakon još ne postoji, mada se mnogi teoretičari i praktičari zalažu za njegovo donošenje. Ja se nadam da će oni u skorije vrijeme donijeti takav zakon i da će naše vlasti biti toliko svjesne opasnosti koje prijete našoj djeci te da će naći načina da međusobno razmjenjujemo takve informacije.
Razgovarala: Erna Bučinski
Za MamaKlik.com
