Doktor Jevgenij Komarovskim, pedijatar, edukuje roditelje na teritoriji cijelog bivšeg SSSR-a. Teme koje obrađuje su raznovrsne, od uređenja sobe, preko svih mogućih roditeljskih strepnji, dječjih bolesti, životnih situacija sve do udara groma.
Sezona prehlada i virusnih infekcija je u jeku i na pomolu je onaj period kad su mnoga djeca sedam dana u vrtiću pa dvije nedjelje kod kuće i tako ukrug. Naši pedijatri savjetuju slične mjere i manje-više znamo šta bi trebalo, a šta da ne radimo, iako se toga manje-više ne pridržavamo. (Otkuda onolika djeca po tržnim centrima?)
“Ne postoje medikamenti koji smanjuju vjerovatnoću obolijevanja od virusne infekcije, već to čine zdrava ishrana, aktivan način života, dovoljno sna i osmijeh.”
Kao prvo i osnovno radi zaštite od virusnih infekcija, dr Komarovski navodi boravak na otvorenom i izbjegavanje gužve.
„Koncentracija virusa pod vedrim nebom je hiljadama puta manja nego u bilo kom zatvorenom prostoru, bio to stan, učionica, autobus“, kaže on. Zato bi trebalo dva puta razmisliti prije nego što povedemo djecu bilo kuda, a da to nije napolje. Tužan je prizor vojska djece na pokretnim stepenicama kakvog tržnog centra, gdje hrle u igraonicu ‘pošto je napolju hladno’. Tužno je i što ćete od djeteta koje ide u vrtić često čuti: ‘Danas nismo bili napolju.’ ‘Zašto?’ ‘Paaaa, hladno je.’ Sigurno je da vaspitači znaju koliko je važan boravak napolju i nadam se da je sve bliži trenutak kada će on uistinu postati obavezan i kada će ući u rubriku ‘maltretiranje djeteta’ ili bar prestati da važi kao argument, objašnjenje da je dijete lijepo obučeno pa ne može napolje.
Pročitajte 5 konkretnih savjeta čuvenog ruskog pedijatra:
1. Ako neko u neposrednoj okolini kija, kašlje, šmrca – držite odstojanje.
2. Pranje ruku i provjetravanje prostorija ne treba posebno naglašavati. I vrapci znaju da čestice virusa opstaju satima i danima u zagušljivom, toplom i ustajalom vazduhu, a praktično istog časa crkavaju na čistom, prohladnom, vlažnom i svježem vazduhu.
3. Dr Komarovski navodi optimalne vrijednosti vazduha za prostorije u kojima se boravi: temperatura 16–22°C, relativna vlažnost vazduha – 40–70%.
„Držite se ovih granica“, kaže on, „ako vam je hladno, obucite se! Ne pretopljavajte! Održavajte vlagu u prostoriji. Provjetravajte!“
4. Stavite rukavice kad morate da dodirujete nešto na javnim mestima (posebna pažnja na kvake i držače u gradskom saobraćaju).
5. Vlažite sluzokožu disajnih puteva. Koristite kapi ili aerosoli na bazi slanih rastvora. Što je više ljudi u okolini, to više kapi u nos, ali onih na bazi slanih rastvora i aerosoli. Ispirajte usta običnom vodom. Slani rastvor napravite sami: 1 kašičica soli na 1 litar provrele vode.
Evo još nekoliko doktorovih zapažanja i preporuka:
Kod nas se posljednjih godina sve češće nose maske (odbijam da zamislim djecu pod maskama kako čilo trčkaraju u tržnom centru!). Maska, međutim, ne spasava zdravu osobu i nema razloga da je nosi ko je zdrav.
„Masku nosi oboljeli i na taj način se umanjuje njegova zaraznost.“
I veoma važna napomena dr Komarovskog: „Ne postoje medikamenti koji smanjuju vjerovatnoću obolijevanja od virusne infekcije. Vjerovatnoću obolijevanja od virusne infekcije umanjuje zdrava ishrana, aktivan način života, dovoljno sna, osmijeh i vedro raspoloženje.“
