Da li mogu vježbati dok sam trudna? Kako to utiče na mene a kako na bebu? Kako se izvode tehnike disanja tokom vježbi? Hoće li mi psihofizička priprema pomoći na porodu? Ovo su samo neka od pitanja koje čujem svakodnevno kroz višegodišnju praksu u pripremi trudnica za porod! Pa hajde da probamo otkloniti te vječite nedoumice koje muče trudnice.
Trudnoća je fiziološko stanje svake žene u kojem se mijenja držanje i postura tijela te je fizička aktivnost od izuzetne važnosti kako bi se ovi problemi blagovremeno korigovali . Fizička aktivnost je uvijek prilagođena trimestru trudnoće u kojem se trudnica nalazi.
Prilikom izvođenja svake vježbe koriste se tehnike disanja koje će trudnica upotrebljavati sa prvom pojavom kontrakcija pa sve do završetka poroda.
Redovnim vježbanjem može se izbjeći ili olakšati niz promjena koje prate napredovanje trudnoće, prije svega „oduzimanje daha“, probadanja u grudnom košu, hiperventilaciju koja se viđa kod trudnica koje ne poznaju tehnike disanja.
Zato su tehnike disanja od izuzetnog značaja za poboljšanje respiratornog kapaciteta koji je neophodan prilikom napredovanja kontrakcija. Ove tehnike su od velikog značaja i prilikom procjene držanja tijela.
Vježbe pripreme za porod predstavljaju kombinaciju vježbi disanja, relaksacije, poboljšanja cirkulacije i jačanja mobilnosti karlice. Ovakvim programom vježbanja trudnice direktno jačaju disajnu muskulaturu a indirektno trbušnu i karličnu. Bolja je oksigenacija kako majke tako i bebe, poboljšana je koncentracija majke te se ravnomjerno troši snaga prilikom napona.
Trudnica može započeti sa vježbanjem od 16.nedjelje trudnoće uz dozvolu svog ginekologa, izuzetak su aktivne sportiskinje koje mogu nastaviti vježbati u ranijim nedjeljama. Kod takvih trudnica opterećenje se mora smanjiti za 30% u odnosu na ranije zbog perioda organogeneze, a u nekim slucajevima i više.
U drugom trimestru takve trudnice mogu povećati broj ponavljanja vježbi. Vježbanje se preporučuje do kraja trudnoće. Ukoliko trudnica ima mučnine, povraćanje, povišenu temperaturu, vrtoglavice, aktuelno krvarenje, prijevremenu rupturu vodenjaka, poremećaj srčanog ritma, nisko postavljenu posteljicu i srodne dijagnoze, vježbanje se prekida. Može se nastaviti sa istim kada se za to stvore uslovi prema procjeni ginekologa.
Uticaj vježbanja na majku i bebu je višestruko koristan:
- Trudnica ima manje bolove u mišićima, smanjuju se otoci i prevenira „sindrom nemirnih nogu“, olakšano je spavanje, smanjen je umor i uopšteno, bolja je fizička kondicija.
- Manji je porast tjelesne mase nego kod trudnica koje ne vježbaju.
- Poboljšana cirkulacija kao i dobra oksigenacija ploda sigurno idu u prilog uspješnosti korištenja tehnika disanja i vježbanja tokom trudnoće.
Rezultat svega toga je aktivno sudjelovanje trudnice u porodu sto znači da je ona smirena, motivisana za saradnju sa medicinskim osobljem, aktivno prati kontrakcije i kontroliše ih tehnikama disanja. U konačnici, porod je kraći a beba je vitalnija, višeg Apgar skora.
Da li trebate vježbati u trudnoći? Sigurno DA!
AUTOR: Vlatka Bojanić, dipl.med.zdr.njege, master studij.
Voditeljica fizičkih aktivnosti u trudnoći.
