Depresija je, uz stres, najrasprostranjeniji problem koji pogađa nas koji živimo u savremenom društvu. Pored kliničke depresije koja predstavlja ozbiljan poremećaj i zahtijeva profesionalno liječenje, tu su i mnogo blaži, ponekad zamaskirani oblici depresije.
Iako ti blaži oblici depresije ne ometaju u tolikoj mjeri svakodnevno funcionisanje, oni svakako umanjuju kvalitet života i oduzimaju nam toliko potrebna osjećanja radosti, mira i zadovoljstva.
O uzrocima depresije napisane su mnoge stručne knjige, i detaljno obrađivanje te teme prevazilazi jedan tekst na blogu, ali nedavno sam pronašla zanimljiv tekst koji vam može koristiti da se preispitate i u nekoj mjeri otklonite uzroke depresije na koje je moguće uticati uz malo truda i bez stručne pomoći.
U ovom zanimljivom i lijepo napisanom tekstu navodi se 12 faktora životnog stila zbog kojih se možda osjećate depresivno. To su:
Izolacija
Pokazalo se da je nedostatak kontakta sa drugim ljudima značajan faktor rizika u pojavi depresije ili depresivnih simptoma. Poteškoća je u tome da kada se osjećamo depresivno nemamo volje i energije za druženje, koje nam je tada najpotrebnije. Imajte ovo na umu i ne dozvolite sebi da upadnete u začarani krug – depresivan sam zbog nedostatka komunikacije – nemam volju za komunikacijom – izbjegavam društvo – postajem sve depresivniji.
Tugovanje
Tugovanje nije isto što i depresija. Tuga je normalno osjećanje koje osjećamo nakon nekog gubitka koji smo doživjeli i funkcija mu je da nam omogući da prihvatimo gubitak, prilagodimo se i nastavimo sa životom. U zavisnosti od vrste i težine gubitka, određeni period tugovanja, manjka energije i pasivnosti nam je potreban. Problem nastaje kada odbijamo da završimo sa procesom tugovanja, odbijamo da nastavimo sa životom i na taj način dozvolimo da normalna tuga preraste u depresiju. Depresivne simptome možemo da imamo i kada potisnemo tugu zbog gubitka i pravimo se da se ništa nije dogodilo, da ne boli.
Nedostatak sna
Ovo može da bude i simptom i uzrok depresije. Nekad je jedini uzrok lošeg raspoloženja nedostatak sna i nepravilne navike (premalo sna, noćne aktivnosti). To ćete znati po tome što nakon nekoliko dana ranijeg odlaženja na spavanje i dovoljno odmora loše raspoloženje jednostavno nestane.
Nedostatak smisla
Loše raspoloženje a kasnije i depresivni poremećaj mogu da budu posljedica življenja po automatizmu i nedostatka smisla. Teško je ići kroz život i obavljati sve aktivnosti koje su pred nama, ako ne znamo zašto to radimo. Ne postoji jedan univerzlani smisao života i zato je važno da se zagledamo u sebe i zapitamo – šta je to što našem životu daje smisao? Šta je to što je za nas važno i što nas pokreće?
Kritikujući unutrašnji glas
Ako primjećujete samo ono loše što uradite pa to još naglasite i preuveličate, a sve dobro vam se podrazumijeva, na dobrom ste putu ka lošem raspoloženju i depresiji. Obratite pažnju na to što svakodnevno govorite sebi i zapitajte se: “da li bih to govorila prijatelju/djetetu/nekom koga volim?” i “da li bih pored sebe trpila osobu koja me stalno kritikuje i omalovažava?”
Nedostatak fizičke aktivnosti
Nekad je loše raspoloženje posljedica isključivo premalo kretanja i previše boravka u zatvorenom prostoru. Čak i kada su uzroci dublji, pokazalo se da je fizička aktivnost, svakodnevna lagana šetnja, ono što pomaže i ubrzava liječenje. Nekad nisu “krivi” događaji iz djetinjstva nego samo previše sjedenja.
Nedovoljno kontakta sa prirodom
Boravak u zatvorenom prostoru i okruženost betonom takođe utiče na naše raspoloženje. Priroda je moćna sila i izvor energije. Ako redovan boravak u prirodi ne uspije da otkloni depresivne simptome, svakako će pomoći u nekoj mjeri i olakšati bilo koji tretman depresije.
Nepravilna ishrana
Neredovni obroci, nedovoljno tečnosti, nedostatak vitamina i minerala unijetih kroz voće i povrće, brza, industrijski prerađena hrana su se pokazali kao uzročnici lošeg raspoloženja. Već samo unošenje veće količine tečnosti i konzumiranje voća i povrća mogu da dovedu do poboljšanja raspoloženja.
Stres
Kakvo iznenađenje! Ko bi rekao!
Šalu na stranu, preduga izloženost stresnim događajima i nedostatak perioda odmora i obnavljanja, kao i nedostatak strategija za prevazilaženje stresa mogu vremenom da dovedu do trošenja naših zaliha energije, što vodi ka lošem raspoloženju i depresiji. O načinima prevazilaženja stresa sam pisala u tekstu “Kako pobijediti stres”
Previše rada i premalo igre
Nismo mašine i ne možemo beskonačno mnogo da radimo bez odmora, zabave i uživanja. Čak iako to uporno pokušavamo, produktivnost nam se smanjuje i više griješimo. Aktivnosti koje nam donose zadovoljstvo i radost nam pune baterije i vraćaju osjećaj da smo živi i da postojimo. Da nismo automati koji samo obavljaju zadatke. Posao neće pobjeći ako omogućimo sebi svakodnevna mala zadoovljstva.
Hormonski disbalans
Nekad uzrok depresije nije u potisnutim osjećanjima ili događajima iz djetinjstva, nego u hormonskom disbalansu ili nekom drugom fiziološkom nedostatku ili oboljenju. Na primjer, anemija ili loše funkcionisanje jetre mogu da dovedu do depresivnog raspoloženja. U takvom slučaju psihoterapija ne pomaže, ali pomaže tretman pravog uzroka. Ovo su samo primjeri, ima još mnogo mogućih fizioloških uzroka depresije. Ovo je važno imati na umu jer nekad možemo da se zanesemo rješavanjem psiholoških uzroka i bavljenjem emocijama, i zaboravimo da nismo samo psiha nego i tijelo.
Potiskivanje i ignorisanje osjećanja
Emocije su važan dio našeg psihičkog funkcionisanja i njihova svrha je da nas alarmiraju kada se u našoj sredini događaju neke nama važne promjene, kao i da nam daju energiju da se tim promjenama prilagodimo. Kada ih, umjesto da ih prihvatimo, razumijemo i pokažemo, potiskujemo i ignorišemo, vremenom dolazimo do toga da nemamo dovoljno energije za život jer je sve više koristimo za potiskivanje.
PREISPITAJTE SEBE KROZ OVIH 12 FAKTORA, VIDITE DA LI MOŽDA NEŠTO OD TOGA UZROKUJE VAŠE LOŠE RASPOLOŽENJE I ŠTO JE JOŠ VAŽNIJE- NAPRAVITE PLAN AKCIJE!
Samo saznanje šta uzrokuje vaše loše raspoloženje neće dovesti do promjene. Do promjene i poboljšanja će dovesti samo aktivnosti i promjena životnog stila. Uvođenje zdravijih i konstruktivnijih navika.
Najbolje bi bilo da zapišete šta je to od ovih faktora što utiče na to da nemate dovoljno energije i radosti u životu, zatim zapišete konkretne svakodnevne korake koje možete da preduzmete i polako i postepeno počnete da ih uvodite u svoju svakodnevicu.
Ako sve ovo ne pomaže i nije dovoljno, ili vam djeluje preteško i nemoguće, možda bi bilo dobro da se za pomoć obratite sturčnjaku (psihologu, psihijatru ili psihoterapeutu) koji će pravilno postaviti dijagnozu i napraviti plan tretmana.
Obraćanje stručnjaku kada problem ne možemo da riješimo sami nije znak slabosti. Naprotiv, to je znak snage i hrabrosti!
Autor: Jelena Pantić, Jelenin blog.
