Porodično nasilje nad ženama predstavlja ozbiljan problem cjelokupnog društva koji trenutno djeluje nezaustavljivo.
U Bosni i Hercegovini je, prema izvještaju Agencije za ravnopravnost spolova BiH, 52.8 odsto žena do svoje 15. godine iskusilo bilo koji oblik rodno zasnovanog nasilja, uključujući i porodično nasilje nad ženama. U susjednoj Srbiji je, prema podacima Zaštitnika građana, u toku ove godine do novembra mjeseca ubijeno 28 žena u porodičnom nasilju.
Ta brojka prevazilazi granicu razuma kada je u pitanju svjetska statistika.
Ono čemu svakodnevno svjedočimo je brutalan odnos prema ženi u različitim segmentima. Zbog toga je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, samo jedna crtica u osvješćenju ovog problema.
Šta je porodično nasilje?
Porodično nasilje je svaki oblik odnosa u kojem jedan ili oba partnera koriste obrasce ponašanja kroz koje žele da zaplaše, naude , omalovaže ili kontrolišu partnera.
Kakvo može biti porodično nasilje nad ženama?
Porodično nasilje se dijeli na:
- Psihičko (emocionalno)
- Fizičko
- Seksualno
Ko može biti žrtva porodičnog nasilja?
Bez obzira na pol, starost, obrazovanje, rasu, status – svaki pojedinac može biti žrtva porodičnog nasilja.
Razlozi zbog kojih žene najčešće trpe porodično nasilje:
- Finansijska zavisnost od partnera
- Nemogućnost fizičkog izmještanja iz porodične kuće
- Nisko formalno obrazovanje ili manjak profesionalnog iskustva, koje sprječava mogućnost zaposlenja
- Strah od razočaranja i emotivnog neuspjeha
- Nisko samovrjednovanje
- Jedan oblik Štokholmskog sindroma
- Djeca
- Strah za sopstveni život
- Strah od stava okoline
- Nisko samopouzdanje
- Nedovoljno visoke socijalna i emocionalna inteligencija
- Nerealistično uvjerenje o partneru
- Osjećaj krivice
- Anksioznost
- Depresija
Ko su žene nad kojima se vrši porodično nasilje?
Ono što sve žene žrtve porodičnog nasilja dijele, često jeste nizak stepen samovrednovanja. U pitanju je nedovoljno razvijena vještina po kojoj žena sebe nije u stanju da percipira vrijednom i ispunjenom mimo veze ili braka.
Traženjem validacije sopstvene ličnosti samo kroz naklonost partnera, jedan dio žena pristaje da ostane u porodici u kojoj se nasilje vrši nad njom, bez mogućnosti da se odupre tom obrascu.
Jedan broj žena biva ucijenjen od strane nasilnika. U strahu od javnog poniženja ili mogućnosti da nasilnik naudi djeci, žene se odlučuju na pokušaj rješavanja situacije mirnim putem.
Iako je ovaj način uvek preporučljiv, kada je porodično nasilje u pitanju, on često rezultira ponavljanjem nasilja, bez obzira na trud žrtve. Štaviše, događa se da kada se žena više trudi izaziva u nasilniku još veći bijes i revolt, što za posljedicu ima dublje ili snažnije ispoljeno nasilje.
Najčešće odlike žena žrtava
Žene žrtve nasilja:
- često pokazuju nisko samopouzdanje, samopercepciju;
- mogu gajiti različite strahove;
- dolaze iz porodica u kojima nije rađeno na jačanju emocionalne i socijalne inteligencije;
- mogu imati razvijeno svjesno ili nesvjesno uvjerenje da žena mora biti ispod muškarca u važnim životnim segmentima;
- emocionalno su uslovljene ili zavisne od drugih, sa kontinuiranom potrebom da ličnu vrijednost dokažu kroz emotivni uspjeh.
Ko su muškarci nasilnici?
Većina studija koja se bavi procjenom psihopatologije muških nasilnika fokusirana je na poremećaje ličnosti. Ovi poremećaji najčešće vuku korijene u porodici i djetinjstvu i karakterišu se kroz hronične, generalizovane i rigidne obrasce uvjerenja o međuljudskim odnosima.
Kao rezultat, ovi ljudi imaju disfunkcionalne emotivne veze. Oni skoro nikada samostalno neće potražiti pomoć, a kada to i učine, bilo im je nametnuto sa vrlo neizvjesnim ishodom.
Najčešći poremećaj ličnosti kod muškaraca nasilnika je borderline, odnosno, granični poremećaj ličnosti, koji se karakteriše generalnom nestabilnošću u odnosima sa drugima, kao i impulsivnošću.
Ostali tipovi ličnosti:
Takođe, u ovu grupu spada i narcisoidni tip kojeg oslikava težnja ka grandioznosti, potreba za konstantnim divljenjem i nedostatak empatije.
Zatim, antisocijalan tip za kojeg je karakteristično kršenje ljudskih prava i agresija.
I paranoidni tip, nepovjerljiv, ljubomoran, bijesan, agresivan, stava da mu se stalno čini nepravda.
Ljubomora je čest uzrok porodičnog nasilja nad ženama. Pogledajte OVDJE više o partnerskim odnosima u kojima vlada ljubomora.
Najnižu stopu izlječenja pokazuje antisocijalni tip ličnosti.
Svi ovi muškarci mogu često patiti od anksioznosti i depresije. Najčešće su skloni konzumaciji alkohola, droga i lijekova.
U pojedinim slučajevima neke neurološke tegobe, kao što su ozbiljne povrede glave koje su predhodile promjeni u ponašanju, mogu biti dio uzroka za nastanak spornog ponašanja u porodici.
Uticaj nasilja u porodici na djecu:
Djeca u predškolskom uzrastu i porodično nasilje
Djeca koja svjedoče porodičnom nasilju mogu početi da mokre u krevet, da konstantno plaču, razviju poteškoće u spavanju, pokažu znake ozbiljnih strahova, kao što je sakrivanje ili drhtanje. Strah od odvajanja itd.
Djeca školskog uzrasta pod uticajem nasilja u porodici
Djeca školskog uzrasta mogu osjećati ličnu krivicu što se nasilje događa. Samopouzdanje kod ove djece slabi iz dana u dan.
Djeca popuštaju u školi, sa motivacijom, koncentracijom, i češće zapadaju u probleme, što individualno, što kroz međuljudske odnose.
Mogu iskusiti česte glavobolje i bolove u stomaku.
Adolescenti kao svjedoci nasilja u porodici
Adolescenti najčešće učestvuju u nasilju, braneći žrtvu. Ovo često rezultira izostajanjem iz škole.
Mogu pokazati rizična ponašanja kao što je konzumacija droga i alkohola, kao i nezaštićeni seksualni odnosi ili često mijenjanje partnera. Ova djeca često mogu biti inicijatori svađa u školi.
Anksioznost i depresija se javljaju kod velikog broja tinejdzera koji su svakodnevno svjedoci porodičnog nasilja.
Kako prepoznati porodično nasilje nad ženama
Znaci porodičnog nasilja ne dolaze nenajavljeno. Oni imaju razna lica i ogledaju se u nepoštovanju individualnosti partnera, a potom u želji da se nametne isključivo jedan obrazac života i ponašanja, koji odgovara nasilniku.
Prije svakog fizičkog nasilja, postoji “uvertira” i zato je od izuzetne važnosti da žena prepozna znake na vrijeme i potraži podršku i pomoć.
Ukoliko ste se prepoznali u bilo kojim redovima ovog teksta, ili poznajete nekoga ko je žrtva nasilja u porodici, molimo Vas da se obratite nadležnim organima i institucijama i osobama koje će vam ukazati pomoć i pružiti sve neophodne informacije kako biste svoj život nastavili van nasilja.
OBRATI SE ZA POMOĆ! NE ŠTITI NASILNIKA! PORODIČNO NASILJE NAD ŽENAMA MORA DA STANE!
- POLICIJA 122
- Besplatni SOS telefon za žrtve nasilja: Federacija BiH tel: 1265, RS tel: 1264
- Sigurne kuće u BiH: kontakt telefoni svih Sigurnih kuća na LINKU.
- Adresar centara i službi za socijalni rad u Federaciji BiH – LINK.
- Adresar centara i službi za socijalni rad Republike Srpske – LINK.
Besplatna pravna pomoć u BiH:
Organizacije koje pružaju pravnu pomoć
Kikom na naziv organizacije idete direktno na njihove web stranice:
- Centar za pravnu pomoć ženama, Zenica, telefon: 032-402-049
- Fondacija lokalne demokratije, Sarajevo
- Helsinški komitet za ljudska prava BiH, Sarajevo, telefon: 033-200-051
- Udružene žene, Banja Luka, telefon: 051-462/146
- Žene BiH, Mostar, telefon: 036-550-339
- Budućnost, Modriča, telefon 053-820-700
Vaša prava (KANCELARIJE):
- Sarajevo Safeta Hadžića 66a, tel. 033 789 105
- Banja Luka: Meše Selimovića 17, tel. 051 232 920
- Goražde: Seada Sofovića Sofe 10, tel. 038 220 544
- Mostar: Hasana Zahirovića Lace bb, tel. 036 558 580
- B. Petrovac: Bosanska 110, tel. 037 881 248
- Srebrenica: Titova bb, tel. 056 440 998
- Trebinje: Carine 3, tel. 059 240 680
- Tuzla: Rudarska 63, tel. 035 210 210
- Prijedor: Save Kovačevića 12, tel. 052 241 290
Reference:
scielo.isciii.es
www.16dana.ba
