Koliko dugo koronavirus opstaje na površinama, različitim predmetima i materijalima? Može li živjeti van ljudskog tijela dovoljno dugo da nas ugrozi? Gdje se zadržava duže, a gdje kraće? Ima li mjesta za paniku prilikom diranja namirnica u marketima? Kako dezinfikovati stvari od korona virusa i koja su najbolja sredstva za dezinfekciju?
Kako se širenje COVID-19 masovno nastavlja, ljudi razvijaju strah od raznih površina, pitajući se koliko dugo koronavirus opstaje na njima. Oni sada svuda u svijetu pokušavaju otvoriti vrata svojim laktovima, ljudi koji često koriste javni prijevoz izbjegavaju se uhvatiti za šipku, a uredski radnici svakog jutra dezinficiraju svoje stolove.
U područjima koja su najviše pogođena koronavirusom, poslane su skupine radnika u zaštitnim odijelima kako bi dezinfikovali trgove, parkove i ulice. Režimi čišćenja u uredima, bolnicama, trgovinama i restoranima su pooštreni. U nekim gradovima, dobronamjerni volonteri navečer izlaze kako bi dezinfikovali tipke na bankomatima.
Koliko dugo koronavirus opstaje na površinama?
Virusi su prilično otporni kada nađu pogodno mjesto za život
Kao i mnogi respiratorni virusi, uključujući gripu, COVID-19 može se proširiti pomoću sićušnih kapi iz nosa i usta zaražene osobe koja kiše i kašlje.
Jedan kašalj može proizvesti do 3000 kapi.
Ove čestice mogu pasti na druge ljude, njihovu odjeću i površine oko njih, dok neke od manjih čestica ostaju u zraku.
Postoje dokazi da virus duže opstaje u fekalnim tvarima pa svatko tko ne opere ruke nakon korištenja toaleta može kontaminirati sve što dodirne.
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) smatra da prijenos koji se dogodi kada dodirnete kontaminiranu površinu ili objekt pa lice nije glavni način na koji se virus širi.
Bez obzira na to, CDC, Svjetska zdravstvena organizacija i druge zdravstvene institucije, naglasile su da akcije: pranje ruku, čišćenje i redovito dezinficiranje površina koje najčešće dodirujete ključne su u prevenciji širenja COVID-19, prenosi BBC.
Koliko dugo korona virus opstaje na površinama i predmetima, van ljudskog organizma?
Do nedavno je bilo nejasno koliko dugo SARS-CoV-2, virus koji izaziva bolest COVID-19, može opstati izvan ljudskog tijela.
Neke studije provedene na drugim koronavirusima, uključujući MERS i SARS, otkrile su da oni mogu preživjeti na metalu, staklu ili plastici do devet dana, ako se te površine ne dezinficiraju pravilno.
Neki virusi, na niskim temperaturama, mogu opstati i do 28 dana.
Otpornost virusa ovisi o tipu površine koju nastanjuju
Virologinja s Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH), Neeltje van Doremalen i njene kolege iz Rocky Mountain Laboratories u Hamiltonu, u Montani, napravili su jedne od prvih testova kako bi saznali koliko SARS-CoV-2 može opstati na različitim površinama.
Studija koja još nije objavljena u znanstvenom časopisu, pokazuje da virus kada ga netko iskašlje u zrak, tamo može opstati do 3 sata.
Kapljice veličine 1-5 mikrometara, trideset puta manje od širine ljudske dlake, mogu opstati u zraku i do nekoliko sati.
NIH studija je otkrila da SARS-CoV-2 virus, na kartonu opstaje do 24 sata, a dva do tri dana na plastičnim i površinama od nehrđajućeg čelika.
Ovo otkriće sugeriše da virus duže opstaje na kvakama, laminiranim i plastificiranim radnim pločama, kao i na drugim čvrstim površinama.
Istraživači su otkrili da bakrene površine neutrališu virus nakon samo četiri sata.
Kako dezinfikovati predmete i različite površine od koronavirusa?
Postoje načini da se virus brzo eliminira
Istraživači su otkrili da se koronavirusi mogu neutralisati u roku od jedne minute ako površine dezinficirate sa 62-71% alkoholom, vodikovim peroksidom od 0,5% ili kućnim izbjeljivačem koji sadrži 0,1% natrijeva hipoklorita.
Visoke temperature i vlaga također pokazuju dobre rezultate kada je u pitanju brzo neutraliziranje drugih koronavirusa, iako je istraživanje pokazalo da srodni koronavirusi koje uzrokuje SARS mogu ubiti temperature iznad 56°C, u prosjeku 10.000 viralnih čestica svakih 15 minuta.
Provode se dodatni testovi kako bi se utvrdilo kako temperatura i vlaga utiču na virus
Iako ne postoje podaci o tome koliko virusnih čestica ima u jednoj kapljici koju iskašlje zaražena osoba, istraživanje gripe sugerira da manje kapi mogu sadržati desetke tisuća kopija virusa.
Ovaj podatak ovisi o samom virusu, u kojem dijelu respiratornog sustava je nađen i u kojem je stadiju infekcije osoba.
“Ne zna se tačno koliko mogu opstati na odjeći i drugim površinama koje se teže dezinfikuju. Iako istraživači i dalje rade testove na odjeći, upijajuća prirodna vlakna mogu dovesti do toga da se virus brzo osuši. Mislimo da se zbog poroznosti materijala, virus brzo raspada i da se zato neće zakačiti za vlakna. Promjene u temperaturi i vlaga također mogu uticati na to koliko dugo virus može preživjeti. Trenutačno provodimo dodatne eksperimente kako bi detaljno istražili koji učinak temperatura i vlaga imaju na virus”, istaknuo je Vincent Munster, jedan od istraživača.
Sposobnost virusa da opstane toliko dugo čini higijenu ruku, dezinficiranje i čišćenje površina, ključno u borbi protiv daljnjeg širenja COVID-19.
Tri osobe zaražene koronavirusom iz BiH ispričale kako se osjećaju
KORONA virus kod DJECE: Simptomi i kako prepoznati da je u pitanju COVID-19
