Kako se manifestuje Kawasaki sindrom ili Kavasakijeva bolest kod djece, šta je uzrok, koji su simptomi, da li su moguće komplikacije i kako se ona liječi…
Vaše dijete ima visoku temperaturu duže od pet dana i vaš pedijatar misli da bi to mogla biti Kawasakijeva bolest, o kojoj vi ne znate bas nista! Zvuči egzotično, prva asocijacija je poznata fabrika motora, ali Kavasakijeva bolest kod djece nije tako rijetka kako se ranije mislilo.
Kawasaki sindrom – Zašto se baš ovako zove?
Bolest je dobila ime po Japanskom doktoru (nema veze sa motorciklima, mada se tako pamti) koji je prvi put opisao daleke 1967. godine.
Nastaje usled zapaljenskog procesa u zidovima srednjih i malih krvnih sudova u cijelom organizmu, uključujući i koronarne arterije, koje ishranjuju srčani mišić.
Bolest zahvata i limfne čvorove, sluzokožu i kožu pa je često nazivaju i mukokutani lymf node sindrom (zanimljivo za “google doktore”).
Šta izaziva Kavasakijevu bolest kod djece i koliko ona traje?
Iako je odavno poznata, još uvek se ne zna tačan uzročnik.
“Infektivna hipoteza” optužuje viruse (rjeđe bakterije) da pokreću seriju imunoloških procesa u organizmu. Ovo se dešava kod djece koja imaju sklonost (predispoziciju) baš za ovu komplikaciju.
Da genetika stvarno ima značajnu ulogu pokazuje činjenica da se bolest češće javlja kod azijskih naroda (naročito u Japanu i Koreji), ali je ima u svim populacijama. Bolest može trajati od dvije nedelje do par mjeseci.
Simptomi: Kada posumnjati na Kawasakijevu bolest?
Kada vaše dijete ima povišenu tjelesnu temperaturu (više od 38.5 º C) duže od pet dana i četiri od sljedećih pet simptoma:
1. Sitnozrnasti osip po cijelom tijelu
2. Uvećane limfne žlijezde vrata
3. Promjene na nogama i rukama (crvenilo, otok)
4. Crvenilo usana i jezika
5. Obostrano crvenilo očiju
Dijete je jako uznemireno i nervozno. Kod neke djece se javlja proliv, povraćanje i bolovi u stomaku i zglobovima. Nakon otprilike dvije nedjelje od početka bolesti peruta se koža na prstima šaka i stopala.
Kawasaki sindrom kod djece i faktori rizika: Ko obolijeva, da li je bolest zarazna i da li se prenosi?
Bolest uglavnom zahvata djecu starosti od 6 mjeseci do 5 godina.
Češće su zahvaćeni dječaci, a (kao što smo već naglasili) čeća učestalost bolesti je kod Azijskih naroda.
Kawasakijeva bolest ne spada u zarazne bolesti – bolesno dijete je ne može se prenijeti drugoj djeci!
Kavasakijeva bolest kod djece: Šta pedijatar uradi da bi postavio dijagnozu?
Na žalost, ne postoji specifičan test za dijagnostikovanje!
Doktori istražuju simptome i isključuju druge bolesti. Uzimaju krv za analizu (povišeni leukociti, sedimentacija, C reaktivni protein), ispituju srce (EKG, ultrazvuk).
Usljed zahvaćenosti arterija koje ishranjuju srce (koronarne arterije), dolazi do njihovog proširivanja, što se pouzdano detektuje ultrazvukom.
Kombinacija izgleda djeteta (simptoma i znakova bolesti) i nabrojanih dijagnostičkih procedura dovodi do postavljanja dijagnoze Kawasakijeve bolesti.
Kavasakijeva bolest kod djece: Koje su komplikacije?
Najozbiljnija komplikacija je povezana sa zapaljenjem arterija koje ishranjuju srčani mišić (koronarne arterije).
Zapaljenski proces može prouzrokovati ozbiljno oštećenje zida koronarnih arterija što dovodi do lokalnog slabljenja zida i sledstvenog proširenja, koje nazivamo aneurizmom.
Aneurizme se javljaju u 25% oboljelih, i pretstavljaju najopasniju komplikaciju Kawasakijeve bolesti.
Pored koronarnih, bolest može zahvatiti arterije bilo gdje u tijelu, ali su na sreću druge komplikacije rijetke.
Kako se liječi Kawasakijeva bolest kod djece?
Dijete sa simptomima Kawasaki bolesti se obavezno liječi u bolnici.
Veoma je važno da se sa terapijom počne odmah po postavljanju dijagnoze, da bi spriječili oštećenja koronarnih krvnih sudova.
Cilj terapije je suzbiti zapaljenski proces.
U prvih 7 do 10 dana od početka bolesti daju se imunoglobulini, za koje je dokazano da smanjuju rizik od formiranja aneurizmi.
Oni smiruju snažnu autoimunu reakciju koja je jedna vrsta napada na sopstveno tkivo (ovde je to zid krvnih sudova).
Sa istim ciljem se, u početku bolest, daju se visoke doze acetil-salicilne kiseline (ovo je izuzetak od pravila da se salicilati ne daju kod djece), a nakon prestanka temperature se daju manje doze koje imaju efekat sprječavanja formiranja tromba.
Prognoza?
Sa blagovremeno započetom terapijom se može očekivati brzo poboljšanje i značajno smanjiti rizik od formiranja aneurizmi.
Neliječena Kawasakijeva bolest je samoograničavajuća (sama prolazi kada se ne liječi), ali je rizik akutnog koronarnog događaja (koji nastaje zbog pojave aneurizmi) mnogo veći kod djece koja ne dobijaju terapiju.
Neophodno je redovno praćenje pacijenata i redovni ultrazvučni pregledi srca, u početku na šest mjeseci, a potom jednom godišnje.
Tokom praćenje starije djece se radi i test opterećenja kojim se procenjuje kako koronarni krvni sudovi dopremaju krv u srce (ovo se radi kada se dijete potpuno oporavi od ovog oboljenja).
Autor: dr Igor Stefanović, pedijatar
Izvor: Moj pedijatar
