Većina nas je čula za izreku “utjerati strah u kosti”, ali koliko nas zapravo zna da se strah utisne mnogo dublje – čak u naše gene?
Ako mi pola svog genetskog koda prenosimo svojoj djeci – da li im prenosimo i pretrpljeni strah?
Piše: Tatjana Jovanović, dipl. biolog iz oblasti genetike i molekularne biologije.
Šta je strah?
Strah je osnovni biološki proces, i oblikuje naš život. Iako je ponekad oštećujući po nas, strah je biološki neophodan za preživljavanje. Jer, šta bi bilo sa malim mišem da se ne boji mačke, iako je nikada do tada nije vidio?
Istraživanja pokazuju da strahovi koje proživimo utiču na strukturu i funkcionisanje nervnog sistema, i mijenjaju naš genetski kod (DNK).
Uticaj straha na DNK
Pola genetskog koda kojeg dobijamo po rođenju je naslijeđen od majke, a pola od oca.
Taj osnovni kod se ne mijenja, ali hromozomi na kojima se geni nalaze prolaze kroz razne fizičke promjene tokom života.
Jedna od promjena za koju naučnici tvrde da utiče na gene zadužene za reakciju na stres je izmijenjena DNK metilacija na genima.
Mala molekula zvana metil grupa se i inače pričvršćuje na našu DNK, ali u stresnim situacijama je moguće da se učestalost njenog pričvršćivanja poveća.
To znači da stres može uticati na našu DNK! Ali, ako mi jednog dana pola svog genetskog koda prenesemo svojoj djeci – da li prenosimo i pretrpljeni strah?
Prenosimo li genima djeci naše strahove?
U traženju odgovora nam može pomoći epigenetika, relativno mlada poddisciplina genetike.
Istraživanja navode da je strah prirodno utkan u mozak određenih vrsta, što ga uvrštava u evolucionu osobinu. Promjene u genima postaju informacije koje se prenose sa roditeljstva na potomstvo.
Epigenetika nam stoga donosi važnu poruku: naš način života potencijalno utiče na nas, i na naše potomke.
Za razliku od evolucijske teorije prema kojoj preživljavaju fizički najsposobniji i najjači, epigenetika nas podsjeća na tradicionalne vrijednosti, a to je da za zdrav i kvalitetan život čovjek treba podjednako njegovati cjelokupno biće.
Kako smanjiti stres i osloboditi se straha
Stres nije ništa drugo nego uljepšan naziv za osjećaj straha, brigu i anksioznost.
Učinkoviti načini za oslobađanje od stresa i njegovanje našeg duha i tijela su:
- Klasična muzika
- Opuštajuća masaža
- Ispijanje prirodnog relaksanta – običnog crnog čaja
Kvalitetan san je najbolji odmor za mozak i tijelo, i pomaže nam da naše svakodnevno obaveze završimo bez mnogo stresa. Ne smijemo zaboraviti da smo mi prije svega odgovorni za sebe, a tek onda za ostale.
I kad pomislite da nemate vremena da se posvetite sebi, sjetite se da je ponekad i najnaprednijoj tehnologiji potreban restart, a ljudsko biće je najkompleksinija mašina od svih. Zbog toga, volimo sebe i budimo zdravi. Tako ostavljamo najbolje naslijeđe kako onima s kojima dijelimo ovaj životni trenutak, pa i onima koji dolaze iza nas.
