Ljudski mozak ponekad može da se ponaša zaista čudno! Tjera nas da budemo neracionalni, da vjerujemo u gluposti, a čak može promijeniti i naša sjećanja. Međutim, svaka odluka koju donosimo napravljena je s razlogom. Pa šta tačno određuje izbore koje napravite?
Bright Side je kolektovao sedam univerzalnih psiholoških efekata koji određuju vaše ponašanje uz nekoliko savjeta kako se nositi s njima.
1. Stranci mogu uticati na naše ponašanje
Vjerovatno niste čuli za nešto što se zove socijalna facilitacija (Zajonc teorija), ali ćete vrlo dobro znati o čemu se radi. Socijalni psiholog Robert Zajonc tvrdio je da su ljudi često učinkovitiji u prisustvu drugih nego kada nešto rade sami. Ilustracije radi, u kući se možete šetati u staroj T-shirt majici i bez pretjeranih manira, a u javnosti se ponašati kao dama.
Međutim, ponašanje osobe ne zavisi samo od društva u kom se nalazi već i o broju slučajnih svjedoka kojima je u određenom trenutku okružen. Na primjer, muškarac će vjerovatno ustupiti nepoznatoj baki svoje sjedište u javnom prevozu samo da bi impresionirao takođe nepoznatu ženu.
Kako biti svjestan socijalne facilitacije? S vremena na vrijeme zapitajte se: “Zašto to radim? Da li da bih impresionirala nekoga i pokazala dobar primjer, ili zato što to zaista želim? ”
2. Skupe stvari kupujemo radije nego jeftine
Ovdje nije riječ o tome da skuplje znači bolje, već o činjenici da će većina nas prije dati novac za nov i skup komad garderobe ili uređaj, nego ga kupiti na rasprodaji po nižoj cijeni. To je pomalo snobovski Veblenov efekat – ekonomski neopravdana potražnja za skupim proizvodima. Ovaj fenomen porazumijeva i to da kada pada cijena neke robe, istovremeno pada i tražnja za tom robom.
Ovaj efekat često se primijeti među mladim ljudima koji se brinu o tome da svoj društveni status održe na zavidnom nivou. Materijalna dobra im postaju statusni simbol, a proizvode s popustom nesvjesno smatraju neispravnim ili lošim.
Kako izbjeći efekat snobova? Vjerovatno ste hvaćeni u zamku Veblenovog efekta ako tražite najnoviju Gucci torbu ili želite da putujete Evropom samo da biste napravili još jedan veliki Instagram post sa ekskluzivnim fotkama. Kada želite da kupite još jednu skupu stvar, zapitajte se: “Plaćam li za visok kvalitet ili društveni prestiž?”
3. Kada učestvujemo u eksperimentu ili anketi – ponašamo se drugačije
Ovdje je riječ o Hawthorneovom efektu, po kojem se ljudi ponašaju drugačije i imaju bolje performanse kada ih neko posmatra. Novo okruženje produbljuje naše zanimanje za učešće u eksperimentu ili grupnom događaju na način da se drugačije ponašamo, da djelujemo marljivije i lojalnije i dajemo lažno pozitivne rezultate.
Na primjer, u supermarketu su vas ponudili da probate novi proizvod nesvakidašnjeg ukusa i učestvujete u anketi. Vi ćete tom proizvodu vjerovatni dati visoku ocjenu u trgovini, ali kod kuće shvatate da nema ništa posebno u njemu.
Kako izbjeći Hawthorneov efekat? Pokušajte razmišljati jasno i kritično. Učešće u anketi ili eksperimentu ne obavezuje vas da dajete najvišu ocjenu samo zato što ste odabrani da sudjelujete u tome.
4. Bolje pamtimo nedovršene zadatke nego dovršene
Ovdje je “na snazi” Zeigarnikov efekt: veća je vjerovatnoća da ćemo do detalja zapamtiti stvari ili radnje koje tek treba da budu dovršene, nego one koje smo već uradili. Na primjer, konobar se sjeća vaše narudžbe sve dok vam je ne donese, a nakon toga usmjerava svoju pažnju na druge goste.
Zeigarnikov efekt nas zapravo “gura” da završimo započeto. Ako stvari radite na ovaj način – malim koracima – 99 odsto zadataka uspješno ćete završiti, tvrde stručnjaci.
Zato je bolje uraditi sve što ste naumilida biste izbjegli “zaglavljivanje informacija” u sjećanju. U najmanju ruku, zadatak možete da dovršite i u svojoj glavi. To će vam pomoći da zadržite svoje noge na tlu i prestanete da se pitate:”Šta ako …”
5. Ljudi više vole one koji čine pogreške
U socijalnoj psihologiji “pratfall” efekat (“pad na zadnjicu“/sramotna nespretnost) – najprostije govoreći – znači da ljudi koji čine pogreške i izgledaju smiješno mogu više da nas više privlače od savršenih ljudi.
Savršenost nas drži na distanci i čak nam može biti iritantna.
Šta to zapravo znači? Nemojte se bojati toga da izgledate nespretno ili blesavo – to vas zapravo čini privlačnijim! Osim toga, puno je lakše susretati ljude i stvarati konekcije kada smo po nečemu specifični, a ne kad se ponašamo kao kraljevi i kraljice.
6. Ljudi precjenjuju pažnju koju dobijaju
“Spotlight” efekat je onaj svima dobro poznat osjećaj da nas ljudi posmatraju i da primjećuju sve naše pogreške ili mane. Ako žena neujednačeno stavi šminku ili ima lošu frizuru, biće uvjerena da će svi oko nje to primijetiti i smijati joj se.
Tim psihologa sa Sveučilišta Cornell zatražio je od skupine ljudi da nose majicu sa ogromnom flekom i broje ljude koji su to primijetili. Oni su, naravno, subjektivno izbrojali dvostruko više ljudi koji su primijetili fleku, nego što je njihov stvaran broj.
Kako izbjeći spotlight efekat i pritisak koji on stvara? Ljudi primjećuju naše pogreške mnogo manje nego što to mislimo. Ako imate feler na košulji, nemojte biti opterećeni sa tim. Razmislite o tome koliko često vi primijetite mane drugih ljudi? To se ne događa često. Zar ne? 🙂
7. Što je više ljudi koji vas okružuju, to je manja šansa da će vam neko pružiti pomoć kada vam je to potrebno
Ovdje se radi o “efektu posmatrača”. Što je više ljudi koji okružuju osobu koja treba pomoć, to je manje vjerojvtno da će neko od njih pomoći. Ako na jednom mjestu ima puno ljudi, svako od njih vjerovatno misli da će neko drugi priteći u pomoć osobi u nevolji. Ili se pitaju zašto drugi ne pomažu i nešto im je sumnjivo. Stoga niko i ne pomaže.
Kako izbjeći sve ovo? Ako iznenada osjetite slabost na javnom mjestu, nemojte pozivati u pomoć cijelu gomilu. Umjesto toga, zamolite određenu osobu da vam pomogne. Na taj ćete način imati više šanse da budete locirani kao osoba u nevolji.
Ovo su najčešći ali ne i jedini psihološki efekti koji umiju da nas uhvate u mašinu. Jeste li čuli za, recimo, Paradoks izbora, po kojem što više alternativa u određenoj situaciji imamo – to ćemo manje biti srećni našim izborom. Ili za negativno mišljenje o vlastitom tijelu sa kojim se često susrećemo kod drugih ili suočavamo u sebi, a podrazumijeva to da soba misli za sebe da je ružna i da joj to utiče na kvalitet života. U većini slučajeva ti ljudi su zapravo veoma privlačni i problem je u njihovom samopouzdanju. Takođe, postoji i strah od ljepote, zbog kojeg mnogi ne žele da sjede ili budu u blizini lijepih ljudi. A tu je i efekat nedostižnog, koji podrazumijeva to da često čeznemo za “zabranjenim voćem”…
Jeste li ikada svjedočili nekoj od ovih ili sličnih situacija u kojima psihološki efekti diktiraju ponašanje ljudi? Podijelite svoje mišljenje s nama u komentarima.
Ilustracije: Natalia Tylosova za BrightSide.me
Frizeri savjetuju: Ovo treba da uradite prije no što promijenite frizuru
Najbolji filmovi za djecu: TOP 5 filmova koje MORATE gledati sa svojim školarcima
