MamaKlik intervju: dr Jelena Petković Dabić sa Udruženjem CUTIS ruši stigme o psorijazi

Psorijaza je hronična bolest od koje trenutno u svijetu boluje preko 60 miliona ljudi. Može da se javi u bilo kojoj životnoj dobi, a najčešće je genetski predisponirana.

Po prvi put u BiH – Dani psorijaze – u organizaciji Udruženja doktora za kožne i polne bolesti “CUTIS”, 6. aprila u Banji Kulaši. Cilj događaja je da se što više ljudi upozna sa ovom bolešću. Tim povodom, razgovarali smo sa dr Jelenom Petković Dabić, spec. dermatovenerologom i predsjednicom Udruženja.

Dr Petković Dabić podijelila je sa nama sve detalje ovog događaja ali i odgovorila na mnoga važna pitanja o ovoj bolesti.

Između 2% i 5% evropske populacije ima psorijazu. Šta je zapravo psorijaza? Kako se manifestuje?

Psorijaza je hronična upalna, recidivantna bolest kože (bolest koja se vraća), koja je genetski predisponirana i imunološki uzrokovana. Ona se može manifestovati na koži u vidu crvenkasto ljuspanih promjena, tzv. “eritemoskvamozni plakovi” koji se javljaju na predilekcionim mjestima na koži – najčešće na laktovima, koljenima. Mada, može se javiti i na drugim dijelovima tijela, poput lumbalnog dijela kičme, na trupu, nokatnoj ploči ili u vlasištvu. 

Danas se, kao što ste rekli, procenjuje da između 2%i 5% evropske populacije boluje od psorijaze. Gledano na svjetskom nivou, procjenjuje se da preko 60 miliona ljudi trenutno boluje i liječi se od ove hronične bolesti.

Psorijaza može da se javi u bilo kojoj životnoj dobi, a najčešće je genetski predisponirana. Da li ova bolest ipak može da se javi čak i ukoliko ne postoji genetska predispozicija? 

Psorijaza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi a najčešće se javlja kao:

• Psorijaza tipa 1 – u mlađoj životnoj dobi, prije 40. godine starosti i
• Psorijaza tipa 2 – nakon 40. godine života 

Tip 1 se povezuje sa nasljeđivanjem, dok tip 2 najčešće nije povezan sa genetskim naslijeđem.

Koji su to “okidači” koji aktiviraju psorijazu?

Okidači koji se najčešće povezuju za nastanak psorijaze mogu biti endogeni (unutrašnji faktori) i egzogeni (vanjski faktori).

Kada je riječ o unutrašnjim faktorima, na prvom mjestu je genetska predispozicija, odnosno nasljedni faktor, te imunološki faktor.

U spoljašnje faktore ubrajaju se neke bakterijske infekcije, korištenje raznih lijekova, određeni faktori okoline, konzumiranje alkohola. Takođe, tu spada i stres kao jedan od vodećih okidača većine hroničnih bolesti, pa tako i psorijaze.

Svi ovi faktori mogu uticati na tok bolesti, njenu dužinu trajanja i naravno, na kliničku sliku.

Koji su najraniji znakovi psorijaze koji mogu biti alarm za pacijenta?

Prvi znakovi koji pacijentu treba da budu alarm da se javi svom dermatologu su ljuskave crvenkaste promjene koje se veoma često jave uz rub čela ili na donjem dijelu vlasišta, na prelazu prema koži vrata. Mogu se prepoznati jer su jako neugodne, crvene se i izrazito svrbe.

Osim uz vlasište, ovakve promjene često se jave na koži laktova, koljena pa i na koži dlanova i tabana, a nerijetko i na nokatnoj ploči u vidu sitnih udubljenja.

Jako je bitno da se pacijent javi svom dermatologu kada primijeti neko od ovih stanja jer se psorijaza može javiti kao poseban entitet (recimo samo u vlasištu ili samo na nokatnoj ploči) bez promjena koje zahvataju ostali dio kože tijela.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Udruženje doktora za kožne i polne bolesti “CUTIS” (@cutis_udruzenje)

Ne možemo zauvijek da se riješimo psorijaze ali možemo da je “držimo pod kontrolom”. Na koji način?

Ono  što zasigurno pomaže u borbi sa psorijazom je redovno korištenje terapije, izbjegavanje stresa, higijensko-dijetetski režim i minimalno izlaganje sunčevoj svjetlosti. 

Mi našim pacijentima savjetujemo što duže boravke na moru i kupanje u morskoj vodi ali uz kontrolisano izlaganje suncu (ujutru do 12 časova i poslijepodne nakon 17 časova) uz obavezan zaštitni faktor.

Pored pobrojanog, tu svakako spada i svakodnevno hidriranje i tretiranje kože adekvatnim losionima i kremama. 

Mnogi ljudi koji pate od psorijaze osjećaju nelagodu u društvu zbog čega sebe često uskraćuju druženja i pojavljivanja u javnosti. Koliko to utiče na samo stanje pacijenta?

Kao što i sami kažete, pacijenti oboljeli od psorijaze često osjećaju tu nelagodu u društvu, često su stigmatizirani, uskraćuju sebi druženje sa prijateljima i porodicom, a izbjegavaju čak i odlazak na posao, pogotovo kada su u pitanju radna mjesta gdje su u direktnom kontaktu sa ljudima. To jako loše utiče na njihovo stanje i kvalitet života.

Mi pod liječenjem psorijaze podrazumijevamo i praćenje kvaliteta života pacijenata oboljelih od psorijaze. Na svim kontrolama postoje upitnici koji se popunjavaju sa ciljem da cjelokupnim liječenjem postignemo što bolji kvalitet života. Cilj je naravno, da zajedničkim trudom i borbom, dovedemo stanje bolesti do toga da ona ne utiče na kvalitet života.

Prema Vašem mišljenju, kolika je zapravo svijest društva o psorijazi?  

Svijest o psorijazi je na dosta niskom nivou. Zato smatram da je potrebno više pričati o tome, održavati radionice na ovu temu, organizovati više medijskih nastupa kolega dermatologa ali i pacijenata koji su se suočili sa ovom bolešću. Sve to sa ciljem da se psorijaza približi ostalim ljudima; da se vidi da je to bolest kao i svaka druga i da danas ima raznih metoda i načina za liječenje. Biološka terapija – terapija koja je određena samo za najteže slučajeve – postiže izuzetne rezultate i dovodi kožu pacijenta do čistih rezultata već za 12 do 14 nedjelja.

Upravo zbog toga, moramo osvijestiti pacijente da nisu prepušteni sami sebi, da posjedujemo terapiju koja je trenutno na najvišem evropskom i svjetskom nivou. Ako odete u bilo koju bolnicu u svijetu, pronaći ćete terapiju koju mi u Univerzitetkom kliničkom centru Republike Srpske pružamo našim pacijentima.

Udruženje “CUTIS” po prvi put u BiH organizuje Dane psorijaze. Zašto baš psorijaza?

Udruženja “CUTIS” ove godine je odlučilo da po prvi put obilježava Dane psorijaze upravo kako bi se o ovoj bolesti što više otvoreno pričalo, te kako bi se ona približila pacijentima i ostalim ljudima.

Svjetski moto ovogodišnjih dana psorijaze je “PORODICA”. Mi zapravo pokušavamo članovima porodice, pa i samom pacijentu, približiti ovu bolest, uvidjeti kako ova bolest utiče na odnose u cijeloj porodici, pa na kraju, i na njihov kućni budžet. Psorijaza je bolest koja iziskuje značajne troškove u liječenju, a to posebno održava u situacijama kada je stanje pacijenta takvo da ne može da ide na posao. 

Prema literaturi, psorijaza je jedna od bolesti sa kojom se pacijenti jako teško nose, čak i teže nego kada su u pitanju maligna oboljenja. Razlog toga je što je psorijazu nemoguće sakriti. Upravo zbog toga, vjerujemo da psorijaza zaslužuje mnogu veću pažnju javnosti.

Kome je sve namijenjen ovaj događaj? Šta posjetioci mogu da očekuju? 

Događaj koji planiramo održati 6. aprila u Banji Kulaši je namijenjen prvenstveno pacijentima koji boluju od psorijaze. Ovdje će moći čuti više o samoj bolesti, saznati koji su to uzroci nastanka bolesti, kako psorijazu mogu držati pod kontrolom, te šta je to čim oni mogu doprinijeti blažoj kliničkoj slici. 

Osim za pacijente, događaj je predviđen i za kolege dermatologe i porodične ljekare, tako da će pacijenti na licu mjesta moći dobiti sve potrebne informacije.

Da li je potrebna registracija za prisustvo i na koji je moguće izvršiti registraciju? 

S obzirom na ograničen broj učesnika, registracija je obavezna putem mail adresa office@sky2travel.net ili sky2travelcompany@gmail.com. 

Svakako, pozivamo sve zainteresovane da dođu u subotu, 6. aprila, u Banju Kulaši. Vjerujemo da će biti dovoljno prostora i vremena za sve zainteresovane da dobiju odgovore na neka do sada neodgovorena pitanja. Predavanja će održati ljekari Klinike za kožne i polne bolesti UKC Banja Luka i ljekari dermatovenerolozi UKC Tuzla, predstavljajući svoja iskustva u dosadašnjem liječenju psorijaznih pacijenata iz dva najveća centra u BiH.

Sve informacije možete dobiti direktno od Udruženja “CUTIS” putem Instagram profila Udruženja.