Kako djeci sačuvati dobro zdravlje tokom zime? Neke navike morate promijeniti, neke nove morate možda da uvedete, ali na kraju ćete uspjeti da pegurate zimu bez virusa!
Kada postanete roditelji, zimski period vam više odjednom nije tako čaroban i dražestan kao nekad. Uglavnom su tu virusi, prehlade i grip koje baš i ne možemo smatrati “zimskim radostima”.
Nije sama hladnoća razlog tome, već činjenica da zimi djeca provode više vremena u zatvorenom prostoru i da nam se pojam komfora malo promijenio u odnosu na ono vrijeme kada smo mi bili djeca. Uglavnom komfor podrazumijeva boravak u zatvorenoj toploj prostoriji, grickanje slatkiša i kolača kako bi užitak bio potpun, vožnju kolima od tačke do tačke B jer je napolju hladno, šetnju po tržnim centrima u kojima je toplo…
I na kraju, uprkos vašim pokušajima da zaštite dijete od zime i virusa koji vrebaju u ovom periodu, ono se ipak razboli i vi muku mučite sa curenjem nosa, kašljem, temperaturom…
Pa, znate šta? Krajnje je vrijeme da usvojite neke zdrave zimske navike! Evo nekih!
1. Izađite napolje
Znate onu dječju pjesmicu:
” A šta može zima meni, šta mi može šta mi smije, neki mi nosić pocrveni, eto to je to je sve!”
E pa baš tako! To što je napolju hladno, ne znači da ne treba da prošetate sa svojim djetetom i da morate da sjedite kod kuće. Malo svježeg vazduha neće da škodi vašim mališanima i osim crvenog nosa neće im ništa biti. Zapravo, veća je šansa da im naškodi ustajao i suv kućni vazduh.
Danas je, na žalost, sve veći trend da se trenuci van kuće provode u šetnji po tržnim centrima jer je tamo toplo i djeca se navodno neće razboljeti i prehladiti. Istina je ipak malo drugačija. Uprkos ventilacionim sistemima, tamo ipak ima puno ljudi u zatvorenom prostoru, puno nosioca virusa, puno bakterija koje dijete može ručicama da pokupi.
Na otvorenom i na hladnom vazduhu virusi i bakterije imaju manje šanse za preživljavanje.
Dakle, ne oklijevajte. Obucite se toplo, slojevito, naoružajte se kapama, šalovima i rukavicama i prošetajte po parku, gazite po uvelom lišću, igrajte se u snijegu. Ne brinite – ako dobro obučete svoje dijete, za njega nema zime.
2. Provjetravajte sobe
Ovo je možda najvažnija zimska navika koju morate steći, ukoliko do sada niste. Da, zimi je napolju hladno i otvaranje prozora radi provjetravanja dječje sobe možda djeluje kao suludo hlađenje prostorija u kojima boravite. Ipak, ako zaista želite da izbacite viruse i bakterije napolje, onda je provjetravanje nužna stavka koju ne smijete preskočiti.
Zato ujutru kad ustanete, bez obzira na to koliko je hladno napolju, otvorite prozore i provjetrite prostorije u kojima boravite i dječju sobu vaših mališana- makar na kratko.
Preporuka je da se to radi nekoliko puta tokom dana. Djeca će bolje spavati ukoliko im provjetrite sobu prije spavanja.
3. Vlaženje vazduha je važna zimska navika
U prostorijama koje se griju, vazduh je suv. Kao takav, on nije naročito pogodan za djetetove disajne organe i sluzokožu, a i te kako je pogodan za brže i lakše kretanje virusa kroz vazduh.
Provjetravnje prostorija je način da uvedete svjež vazduh u kuću, a vlaženje način da eliminišete suvoću. Ove dvije zimske navike usvojite u paketu – kao 2u1.
Pored toga što olakšava kretanje patogenih klica, suv vazduh iritira respiratorne organe i može biti uzrok suvog kašlja kod djece i grebanja u grlu. Ovlaživač za vazduh u tom slučaju je zapravo jedan prirodni lijek za suvi kašalj koji možete primijeniti. To je samo jedna metoda u nizu koja može vaše mališane da oslobodi dosadnog zimskog kašlja.
Par trikova kako da povećate vlažnost vazduha?
Postavite šerpicu sa vodom na peć ili radijator ili spojite dobro i korisno i prosušite veš na njima. Ipak, ako primijetite kondenzaciju na prozorima, obudzadjte se – možda ste ipak malo pretjerali sa vlagom! Sušenje mokrog veša na ovaj način može da poveća vlažnost vazuduha i do 30%. Pretjerano vlažan vazduh takođe nije zdrava opcija, a pored toga može da dovede i do stvaranja buđi na zidovima.
4. Dajte djeci dovoljno tečnosti
Ukoliko je riječ o bebama koje se hrane dojenjem, one vjerovatno dobijaju dovoljnu količinu tečnosti. Međutim, oni malo stariji koji i znaju da traže vodu, često su preokupirani igrom i zaborave na to.
Voda je jako važna, ali ne samo ljeti. Hidriranost je bitna i za zimu jer voda čini dvije trećine našeg organizma, pa igra i važnu ulogu u samom zdravlju i jačanju imuniteta.
Ona pomaže sluzokoži da očuva svoju vlažnost i samim tim radi svoj odbrambeni posao kako treba i izoluje mirkoorganizme koji krenu u pohod na dječji organizam.
Ponudite djetetu vodu poslije obroka, a mimo obroka ponudite malo vode onda kad je i vi pijete. Svakako, voda nije jedini način da se unese tečnost, ali je možda najzdraviji. Pored vode, možete ponuditi i svježe voćne sokove i čajeve. Izbjegavajte gazirane napitke i sve sokove sa previše šećera, aroma voća i premalo pravih prirodnih sastojaka.
5. Zamijenite slatkiše voćem
Sjećate se kad ste bili mali i kad su vam roditelji, na vaš zahtjev da jedete slatkiše, ponudili jabuku? Možda ste se zakleli da vi to vašoj djeci nećete raditi jer jabuka i slatkiš jednostavno nisu isto. A možda ste iznenada promijenili perspektivu i shvatili da su vaši roditelji ipak bili u pravu?
Bilo kako bilo, da bi vaše dijete preguralo zimu bez virusa, zapušenog nosića, kašlja – smanjite slatkiše i dajte što više svježeg voća i povrća. Tako će ujedno unijeti i mnoštvo vitamina.
Pored toga što slatkiši ne donose ništa hranjivo djetetovom organizmu, postoje i tvrdnje da povećavaju upale u tijelu i slabe imuni sistem djeteta. Budite uzor po ovom pitanju od njihovih najranijih dana. Na taj način oni možda neće imati averziju prema tome kada ponudite jabuku kao slatkiš i bićete korak bliže tome da ih naučite da zavole zdravu hranu.
6. Supa na meniju svaki dan
Tužna je činjenica da sve manje djece danas jede “nešto na kašiku” i da uglavnom jedu neke brzo gotove obroke. A supa? Domaća pileća supa često bude izostavljena!
Međutim, ona nije samo nešto što prethodi glavnom jelu, već ima jako važnu ulogu u jačanju imuniteta. Naučite djecu da je zavole od malih nogu.
Tokom zime, nemog boljeg načina da se zagriju, unesu u tijelo potrebne nutrijente. A ne samo to. Sastojci prave domaće pileće supe ubrzavaju oporavak od prehlade, razrjeđuju sluz i olakšavaju iskašljavanje i imaju antiupalna svojstva. Ovdje govorimo isključivo o domaćoj pilećoj supi sa povrćem – ne o onoj iz kesice.
7. Porodični trenuci za porodično vježbanje
Poprilično smo sigurni da već i vrapci na grani znaju da je redovna fizička aktivnost važna. Isto tako je svima dobro poznato da vježbanjem ne jačate samo tijelo nego i imunitet i zdravlje u cjelini. Pa, evo prijedloga da usvojite jednu dobru zimsku naviku. Uvedite porodično vježbanje u svoj raspored!
Dakle, ako nema mjesta da se trči po kući, sigurno ćete naći za trčanje u mjestu, čučnjeve, istezanje, hodanje na prstima i slično. Možete da napravite i male tegove od plastičnih flaša.
Ne samo da time poboljšavate cirkulaciju i dovod kiseonika do svih organa u tijelu djeteta te time obezbjeđujete njihovo bolje funkcionisanje, već se u isti mah borite protiv ravnih tabana, krive kičme a postoje tvrdnje da utiče pozitivno i na razvoj mozga. Osim toga, sigurni smo da ćete imati bezbroj zabavnih i smiješnih trenutaka i da će klinci uživati u kvalitetnom vremenu provedenom sa porodicom.
8. Pranje ruku
Evo još jednog u nizu savjeta koji ste puno puta čuli. Ipak, ako niste među onima koji danonoćno kontrolišu svoje dijete i opsesivno prate da li je opralo ruke, onda će vam ovaj savjet biti od koristi.
Iako prljave ruke nisu dobre ni ljeti, zimi su djeca ipak osjetljivija na i viruse i to je jednostavno tako. Navika redovnog pranja ruku može ih u priličnoj mjeri poštediti infekcija. To pomaže da se spriječi dalje širenje mikroorganizama, virusa, bakterija koji izazivaju komplikacije. Naučite ih da peru ruke prije i poslije jela i kad god izvana dođu kući.
A znate kako ste ih učili da kada kišu i kašlju stave ruku na usta? Objasnite im i da to nije samo zarad pristojnosti, već na taj način sprečavaju širenje virusa. Ozdravljenje i oporavak biće brži ukoliko nakon tog čina djeca operu ruke i bacile koji su se tu zadražali.
Ukoliko im pranje ruku baš i nije omiljena aktivnost, pribjegnite nekom triku pa kupite sapun u neobočnom obliku ili već neki dječji sa nekim crtanim junakom. Budite primjer djetetu i pričajte zašto je važno da steknu ovu naviku.
Ovdje je posebno dobro da ih naučite da drže ruke što dalje od lica. Ma koliko da se prali ruke, one nisu savršeno čiste jer njima stalno nešto diramo tokom dana. Bakterije i virusi nalaze se na raznim površinama i lako dođu do ruku mališana. Onda kada oni dodiruju lice, olakšavaju im put do nosa, usta i za tili čas – eto infekcije, kašljucanja, kijanja, curenja nosa.
9. Birajte društvo za vaše dijete
Pri tom mislimo na djecu i odrasle koji su zdravi. Ukoliko je njihov drugar iz obdaništa, ulice, škole bolestan i ima grip, prehladu, kijavicu ili bilo šta iz sprektra tih zimskih sezonskih virusa, ograničite njihovo druženje. Virusne infekcije se jako brzo šire, posebno zimi kada smo u zatvorenim prostorijama. Dovoljno je malo kijanja i kašljanja i boravka u istoj prostoriji sa zaraženom osobom, da virusi kroz sićušne kapljice nađu put do vašeg mališana. Nemojte odmahnuti rukom i reći “Šta ima veze to je samo prehlada! Neka ih, neka se druže!”. Ukoliko želite da vaše dijete ostane zdravo, dobro birajte društvo. Neka bude zdravo!
Isto važi i obrnuto. Ukoliko je vaše dijete bolesno, kiše, kašlje i ima očigledne znake prehlade i virusa, nemojte ga voditi kod druge djece i nemojte širiti infekciju.
Ukoliko je neko dijete sa simptomima prehlade ili gripa bilo kod vas, nije loše da dezinfikujete igračke i stvari sa kojima je bilo u kontaktu i tako pokušate da spriječite bolesti.
10. Zimski san
Kvalitetan san važan je za djecu i zato je bitno da ustanovite tačan raspored spavanja. To znači da je najbolje da djeca uvijek ustaju i liježu u isto vrijeme. Zimi ranije pada mrak i sam organizam se usporava i uopšte nije loša ideja da djecu tokom tok perioda stavite ranije na spavanje.
I dok je vama odraslima dovoljno 8 sati sna, vašim mališanima treba više, zavisi od njihovog uzrasta. Mališanima do 2 godine treba i do 14 sati sna, onima od 3-5 godina od 10-13 sati sna, dok školarcima do 11. godine treba 9 -11 sati sna. Tinejdžerima treba 8-10 sati sna.
Ukoliko nije izvodljivo da ovoliko spavaju noću, uzmite u obzir i popodnevnu dremku. Zapamtite! Odmoran organizam spremniji je na borbu sa virusima i bakterijama od iscrpljenog.
Kao što vidite, ove zimske navike i nisu tako nove i nije ih teško usvojiti. Ne izbjegavajte bakinu kuhinju i njene savjete. Prisvojite ih. I ne izbjegavajte hladnoću. Samo se dobro obucite i procunjate malo napolju. Uz malo truda, dobrih navika i malo sreće – vaša djeca će pregurati zimu bez uobičajenih virusa.
