Zdravstveni problemi koji do prije samo jedne decenije nisu mogli da se povežu sa dječjim uzrastom, postali su učestala pojava koja se otkriva na redovnim sistematskim pregledima školaraca.
U gotovo svakom odjeljenju bar jedno dijete boluje od gojaznosti, hipertenzije, dijabetesa tipa 2, psihoza ili autizma, dok su prije 15 godina ove bolesti kod djece bile rijetkost.
Doktorka Divna Vidović, pedijatar Doma zdravlja “Zvezdara”, sa dvadesetogodišnjim iskustvom, kaže da postoji više faktora zbog kojih su ova oboljenja sve češća.
– Nezdravi stil života odraslih se prenosi na djecu. Loša ishrana, predugo sjedenje, veliki zahtjevi odraslih, nedostatak najobičnije igre loptom i razonode, dovode do toga da razvoj djece krene u pogrešnom smijeru. Kada tome dodamo pretjerano korišćenje novih tehnologija i nedostatak vremena provedenog sa roditeljima, jasno je zbog čega, osim fizičkih, nastaju i psihički problemi kod djece od najranijeg uzrasta – kaže dr Vidović, u intervjuu za “Novosti”.
* Na sistematskim pregledima pred školu ranije su se otkrivali ravni tabani, kriva kičma i poblemi sa vidom. Kakva je situacija danas?
– Fizijatrijski problemi, poput krive kičme i ravnih stopala, izraženi su isto kao prije 10 ili 15 godina. Onda je važilo mišljenje da je potrebno da dijete ima cipelicu koja čvrsto drži stopalo, čim stane na noge, kako bi se izbjegli ravni tabani. To nije dalo odgovarajuće rezultate, zbog čega je sada preporuka da dijete što više hoda boso. Što se tiče oftalmoloških problema, ni tu nema promjena. U ranom uzrastu, problemi sa vidom su najčešće nasljedni, dok se stečeni problemi pojavljuju malo kasnije.
* Sve je prisutniji problem gojaznosti kod djece?
– Posljednjih godina čest je slučaj da u samo jednom odjeljenju imate troje ili četvoro gojazne djece. Toga ranije nije bilo, bar ne u toj mjeri. U predškolskom uzrastu je problem manje zastupljen, ali naglo se povećava kada dijete krene u školu. Pekare su na svakom ćošku, roditelji su sve popustljiviji i puštaju djecu da jedu ono što hoće, koliko god to bilo nezdravo. Kažu, važno im je da je dijete sito. Ako tome dodamo činjenicu da se dijete slabo fizički kreće, dolazimo do problema gojaznosti.
* Neke od posljedica su dijabetes tipa 1 i hipertenzija, koja je ranije bila nespojiva sa dječjim uzrastom?
– Dijabetes tipa 1 i hipertenzija nastaju kao posljedica više udruženih faktora. To su loše životne navike, genetika i stres. Od djece se zahtijeva sve više, i nije dovoljno da, kao ranije, budu dobri đaci. Pohađaju niz aktivnosti od najranijeg uzrasta i, baš kao odrasli, sve su nezadovoljnija, žele sve više.
To je čest okidač za dijabetes tipa 1, hipertenziju i kardivaskularne probleme. Zbog toga se ozbiljno shvata kada dijete, recimo, ima bol u grudima, jer to može da ukaže na neko oboljenje. Ranije je to uglavnom bio simptom upale mišića i manjih problema u zidu grudnog koša.
* Koliko su česti hormonski poremećaji?
– Prema podacima iz prakse, svaka šesta djevojčica školskog uzrasta ima Hašimotov tireoiditis, odnosno autoimuno oboljenje štitne žlezde. U predškolskom uzrastu, na nivou jedne generacije, to je tri ili četiri djeteta. Kao i kod svih autoimunih bolesti, uzrok nije poznat, ali se pretostavlja da je stres jedan od bitnih faktora.
* Koji zdravstveni problem kod djece predškolskog uzrasta je najalarmantniji?
– Definitivno poremećaji govora i ponašanja. To je uzročno-posljedično, jer ako dijete ima problem sa govorom, znači da će kasnije imati problem u igri sa drugom djecom, učestvovanjem u porodičnim i školskim aktivnostima. Među djecom sa kojom radim, sigurno njih 70 odsto govori nepravilno i ima rječnik veoma oskudan za svoj uzrast. Pet odsto njih ima ozbiljan problem, što znači da uopšte ne govore. Ponekad je u pitanju razvojna disfazija, ali sve češće se susrećemo i sa autizmom.
* Koliko je on čest?
– O infantilnom autizmu se mnogo priča. Bolest raste uzlaznom putanjom u posljednjih sedam-osam godina, dok se njen tačan uzrok još ne zna. Od ukupno osam pedijatara u našem domu zdravlja, prije 15 godina jedan je imao dijete sa autizmom. Sada svako od nas ima po dva ili tri djeteta koje ima dijagnozu infantilnog autizma u predškolskom uzrastu.
* Sigurno postoje i neki zdravstveni problemi kod djece koji su danas manje učestali nego ranije?
– U razgovoru sa kolegama, zaključili smo da je ranije bilo mnogo više djece oboljele od cerebralne paralize. Već sedam-osam godina to nije slučaj. Bolja kontrola trudnica i napredak u toj oblasti omogućili su da oboljelih bude manje. Manje je i ozbiljnih deformiteta kičme, zato što se danas brže reaguje kada se primijeti problem. Ranije se otkrivaju i srčane mane, a gojaznost se bolje reguliše. Stomatološka zaštita je bolja i pregledi su redovniji nego ranije.
ALERGIJE NA MLIJEKO
* Koliko su alergije na određene namirnice češće kod djece?
– Alergije na kravlje mlijeko kod djece su u velikom porastu. Trudimo se da nijednom djetetu ne isključimo mlijeko, ako se alergija ne potvrdi uz pomoć specifičnih istraživanja i antitijela na proteine kravljeg mleka. Posljednje tri, četiri godine ogroman je porast na nutritivne i inhalatorne alergene, a uzroci su mnogobrojni.
Izvor: Novosti
Kratki vodič kroz prehladu i gripu: Šta raditi kada je nos začepljen?
