Stalno odlaganje obaveza poznato kao prokrastinacija može da služi kao pauza u radu, ali može da postane i ozbiljan problem.
Početak vikenda je, a posao treba da obavite do ponedjeljka. Šta radite? Stojite ispred otvorenog frižidera dok vam misli lutaju kojekuda. Ne tražite ništa posebno od hrane. Zapravo prokrastinirate.
Prokrastinacija je latinski izraz za odlaganje obaveza, ono kada student obeća sebi da će se baciti na učenje – samo da prvo prošeta, odigra igricu, možda pogleda novu sezonu serije i onda će se baš baciti na učenje.
Prokrastinaciju iskusimo kada izgubimo iz vida dugoročne ciljeve i umjesto toga se fokusiramo na atraktivne kratkoročne poduhvate, piše DW.
Dvije vrste odlaganja
Za izbjegavanje prokrastinacije potrebna je čelična samokontrola. Važno je razlikovati različite tipove odlaganja ili odvlačenja pažnje. Postoji takozvana disfunkcionalna prokrastinacija koja vodi ozbiljnoj patnji osobe – ona gubi fokus, ne radi ono što bi trebalo, i pati zbog toga, ali ne uspijeva da to promijeni.
Ali postoji i funkcionalna prokrastinacija, gdje odlaganje posla može biti shvaćeno kao pravljenje „mikro-pauza”. Recimo i šetnja do frižidera je mikro-pauza ukoliko se dešava kontrolisano. Ako su zadaci još i dosadni, podsvjesna želja za odlaganjem postaje još jača.
Telefon staviti u drugu sobu
Postoje trikovi kako može da se suprotstavi prokrastinaciji. Jedan od važnijih je formulisanje jasnih namjera i pravila. Recimo, mogli biste da kažete sebi: kad dođem kući, smjesta oblačim odjeću za džoging i izlazim da trčim. Osnovna pravila treba precizirati što je više moguće.
Ljudi koji imaju slobodu da organizuju svoj (radni) dan kako žele trebalo bi da najvažnije zadatke rasporede u dio dana kada optimalno funkcionišu. Neki su aktivniji ujutru – često ranoranioci, drugi su pak na vrhuncu fizičkih ili intelektualnih kapaciteta po podne ili noću.
Pomaže i ako se zaštitite od atraktivnih alternativa. Tako da umjesto da radite od kuće i hodate svako malo do frižidera, mogli biste da sjednete u kafić ili na koje drugo mjesto koje nema takve karakteristike. Ili da povećate prepreku tako što recimo telefon, koji je potencijalna distrakcija, ostavite u drugoj prostoriji, tako da teoretski morate da ustanete da biste ga pogledali.
Izvor: mojpedijatar.co.rs
Kako prepoznati FAKE šminku: Lažni makeup proizvodi ili originalni brendovi?
Kako BOJE za dječje sobe UTIČU na ponašanje i uspjeh djeteta
