Svjetski eksperti navode da, prema dosadašnjim analizama slučajeva infekcije COVID-19, ovaj koronavirus u oko 80 posto slučajeva uzrokuje blagu bolest (ili bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14 posto ih ima težu bolest, a šest posto ih ima teški oblik bolesti. Većina najtežih oblika i smrti dogodila se među starijim osobama i onima s drugim hroničnim bolestima.
Međutim, u posljednje vrijeme nizozemski i francuski mediji pišu kako gotovo polovinu slučajeva onih na intenzivnoj njezi čine mlađi od 50, odnosno 60 godina. Dakle, sasvim je pogrešno smatrati da su mladi otporni na COVID-19.
Da ponovimo još jednom – kako se zaštititi od koronavirusa?
Šta djeluje, a šta ne? Kako održavati higijenu? Kako se postavlja sumnja na bolest? Vjerojatno već danima slušate sve moguće službene i poluslužbene savjete.
No, evo smjernica svjetskih zdravstvenih organizacija i stručnjaka…
1. Ne idite prečesto u trgovine
Molekularni biolog Gordan Lauc prenio je istraživanje iz “New England Journal of Medicine”, koji se, kaže, smatra ozbiljnim izvorom informacija.
“Ovaj nesretni virus koji uzrokuje COVID-19 živi vrlo dugo na raznim površinama. Najgora je, čini se, plastika na kojoj je vijabilan i nakon dva dana. Dakle, ako netko kašlje u ruku i onda dira nekakva mlijeka, jogurte, pakete toaletnog papira ili sl. u trgovini, ako nemate sreće i naletite na takvo pakiranje i nakon dva dana, možete donijeti virus kući. Trgovci, pazite što radite. Ako je netko sumnjiv, šaljite ga odmah kući, jer će inače vaša trgovina postati izvor zaraze. Zamislite samo da je blagajnica slučajno zaražena…”, napisao je Lauc na svom Facebooku.
Dakle, čim izađete iz trgovine, prije nego sjednete u automobil, odmah obavite dezinfekciju ruku.
Naime, kroz trgovine prođu stotine i stotine ljudi i to su trenutačno najveća okupljanja ljudi.
A virus, kako su već upozorili naučnici, može dugo živjeti na plastici, metalu.
To, naravno, uključuje ambalažu u trgovinama ili pak kolica i korpe koje su dirale stotine osoba.
Naravno, ne trebate stvarati mjesečne zalihe, ali isto tako ne trebate ni u trgovine ići svaki dan.
2. Skidajte cipele da ne biste unijeli COVID-19 u kuću
Kad se vratite iz trgovine, ljekarne, bolnice ili nekog drugog javnog mjesta onda se prije ulaska u stan ili kuću izujte i presvucite, ne ulazite u obući i odjeći u kojoj ste bili vani u druge prostorije u stanu.
Odjeću ne tresite, niti je naslanjajte na druge stvari.
Možete je staviti prati ili zračiti.
Dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola poprskajte ključeve, mobitel, novčanik.
Ruke dobro operite sapunom i toplom vodom.
Đonove cipela očistite sredstvom na bazi hlora i ostavite na balkon, ispred vrata, odvojen hodnik…najbolje je koristiti jedne cipele dok sve ovo traje.
3. Treba li dezinfikovati ambalažu zbok korona virusa?
Stručnjaci navode da se virus više sati i dana može zadržavati na plastici i drugim materijalima, stoga sve ono što ste kupili (ako nije kvarljivo) možete odložiti u neku drugu prostoriju, recimo ako imate šupu, i tek dan poslije raspakirati i unijeti u kuhinju.
Plastične i druge površine na ambalaži možete prebrisati u rastvoru sapunice, te tu krpu poslije oprati na visokoj temperaturi ili baciti.
“Pranje sapunom trebalo bi pomoći. Iako sapun i voda neće ubiti sve klice, čišćenje sapunom trebalo bi biti učinkovito u uklanjanju koronavirusa i ostalih mikroba s površine”, napisao je New York Times u svom vodiču.
Za brisanje ambalaže hrane navodno se može koristiti i ocat, iako se ne zna ubija li viruse i u kojoj mjeri.
Prirodni antiseptici nemaju tako snažna antimikrobna svojstva kao sintetski, ali su gotovo netoksični, nemaju nuspojava i ekološki su opravdani, navodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, uz napomenu da se ocat kao sredstvo za opću dezinfekciju primjenjivao kod raznih epidemija u povijesti.
Primjena vinskog octa kao lokalnog antiseptika za ruke spominje se za vrijeme Austro-Ugarske (1830. – 1864. godine). Zavod napominje da je prof. Emili sa svojim suradnicima istraživao petpostotni vinski ocat za primjenu u dezinfekciji voća i prijesnih salata.
Utvrdili su da uništava vibrione kolere, shigele i salmonele u vremenu od 10 do 15 minuta (Liječnički vjesnik, 1972. i 1974.).
Ilić sa svojim suradnicima utvrdio je da 4-postotni vinski ocat ima dobar učinak na vegetativne oblike bakterija (Pula, 1984.). Neka novija israživanja su pokazala kako 10-postotni ocat može uništiti viruse gripe.
“Ocat ima kiseline u sebi i ima sposobnost oštećenja bakterija i virusa, ali to nije nešto što bih preporučio da spriječim širenje koronavirusa”, kaže stručnjak za zarazne bolesti Amesh A. Adalja iz centra “John Hopkins”.
Međutim, ako nemate nešto bolje, možete probati i s octom, neće vam naškoditi, a može bar malo pomoći.
A možete napraviti i otopinu sa sapunom, ali pazite da ta otopina ne dođe u dodir s hranom.
Nakon što operete ambalažu s hranom, operite ruke, a krpu s kojom ste brisali površine ili bacite ili odmah operite.
4. COVID-19: Šta i kada čistiti u vlastitom domu?
Najmanje dva puta dnevno čistite sve dodirne površine: radne površine, pametne i druge telefone, POS uređaje, tipkovnice, konzole, računala te druge dodirne površine koje koristi veći broj osoba.
Dodirne površine koje koristi veći broj osoba, poput POS uređaja, prekrijte jednokratnom maramicom ili papirnatim ručnikom te preko njih dodirujte uređaj. Možete ih svako malo poprskati alkoholom.
Svaki dan čistite svoj dom uobičajenim deterdžentom za kućanstva i vodom.
Posebno često čistite dodirne točke u kućanstvu kao što su ručke na vratima, ručke na prozorima, slavine u toaletima i kuhinjama, tipke vodokotlića, daljinske upravljače, prekidače za struju i zvona na vratima.
5. A ako se epidemija koronavirusa proširi?
Ako se u vašoj okolini zabilježi veća pojavnost zaraženih, trebali biste češće čistiti stubišta i ulaze ispred zgrada, vrata, rukohvate, kvake, ali i vlastite domove, posebno zahodske prostorije koje koristi veći broj ukućana.
- Prije nego što počnete s čišćenjem, stavite masku i rukavice.
- Izbjegavajte dodirivanje lica i očiju tijekom čišćenja.
- Držite prozore otvorenima da se prostor provjetrava i/ili uključite ventilaciju.
- Očistite pod deterdžentom te nakon toga dezinficirajte.
Očistite toalete, uključujući zahodsku školjku i sve dostupne površine u toaletu deterdžentom te nakon toga dezinficirajte.
Nemojte koristiti pakiranje s raspršivačem za nanošenje dezinfekcijskog sredstva jer može doći do prskanja koje može dalje širiti virus.
Uklonite posteljinu, jastučnice, deke i druge tkanine te ih operite. Za pranje koristite perilicu rublja (program na 90 °C) i deterdžent za pranje rublja.
Nakon čišćenja krpe operite na 90 °C.
Skinite rukavice i masku te ih stavite u plastičnu vrećicu, a zatim operite ruke sapunom i vodom.
Sav otpad nastao tokom čišćenja treba što je prije moguće odložiti u kante za otpad.
Istuširajte se i presvucite odjeću odmah nakon čišćenja.
Ostavite prozor otvorenim i/ili ventilaciju uključenom da se prostorija temeljito prozrači.
6. Koja sredstva koristiti protiv korone?
Dezinfekcija se izvodi registriranim dezinfekcijskim sredstvima koja djeluju na viruse prema uputama proizvođača.
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) preporučuje sredstva na bazi sljedećih aktivnih tvari: etanol, natrijev hipoklorit, glutaraldehid, izopropanol, benzalkonijev klorid, natrijev klorit. Strogo se valja držati uputa proizvođača o koncentraciji proizvoda tokom čišćenja!
7. COVID-19: Socijalni kontakt
Nemojte dijeliti čaše, šolje, drugo posuđe i pribor za jelo s drugim osobama, čak ni s ukućanima.
Prije jela i pića uvijek, ali baš uvijek, operite ruke.
Izbjegavajte rukovanje, grljenje i poljupce te održavajte razmak od barem jednog metra kod razgovora na otvorenom i dva metra u zatvorenom prostoru.
Izbjegavajte veće grupe ljudi i javna okupljanja.
Što više hodajte i koristite bicikl.
8. Pranje ruku i korona virus
S ruku se virus najbolje “skida” toplom vodom i sapunom. Sapun je kao zaštitno sredstvo na prvom mjestu i za mnoge naučnike, puno prije različitih dezinficijensa.
Sally Bloomfield, londonska stručnjakinja za infekcije, piše Slobodna Dalmacija, navodi da je najvažnije prati ruke te izbjegavati diranje nosa, usta i očiju.
Neki će misliti da je to lako, ali mnogi nisu ni svjesni da ljudi, pokazuju istraživanja, u sat vremena glavu dodirnu prosječno 23 puta.
Kada sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 posto alkohola.
Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta.
9. Voda nije dovoljna
Eksperti navode da je dokazano da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima.
Ruke treba prati oko 30 sekundi.
Najprije ih treba smočiti, onda nanijeti sapun, dobro protrljati dlanove pa ući u prostor između prstiju.
Zatim kružnim pokretima treba proći dlan i gornju površinu ruke.
Nokte treba skratiti jer ispod njih se znaju nakupljati nečistoće, te kontaminanti poput bakterija i virusa.
10. Kako ruke prenose zarazu
Našim rukama dotičemo praktički sve, njima se rukujemo, diramo novac, hvatamo se za kvake, držimo rukohvate u autobusima…
Uzmimo za primjer osobu koja ima proljev a ne opere pravilno ruke nakon korištenja WC-a. Na njenim rukama lako mogu dospjeti mikroorganizmi iz njezine stolice.
Nakon toga dio tih mikroorganizama ostat će na onim površinama koje ta osoba dodirne – na kvaki, na rukama druge osobe, na tastaturi, na rukohvatu u autobusu.
Ako ta osoba, primjerice, reže krastavce za salatu, na njih će također prijeći mikroorganizmi.
Još su bolji primjer bolesti koje se prenose zrakom, poput gripe.
Osoba koja ima gripu kašljanjem i kihanjem širi viruse u svoju okolinu, koji na koncu najvećim dijelom završe na raznim površinama – podovima, stolovima, stolicama, namještaju.
Kada zdrava osoba rukama dotakne neku od tih zagađenih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta zarazi samu sebe.
11. COVID-19: Ako ste stariji od 60
Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, pozvao je sve starije od 60 godina da ostanu kući.
Preporuča se najprije liječnika kontaktirati telefonom ako je osobi potreban recept ili savjet.
Smatra se, na temelju dostupnih podataka o novom koronavirusu, da osobe u životnoj dobi 60+ ili koje imaju neku kroničnu bolest poput bolesti kardiovaskularnog sistema, respiratornog sistema ili dijabetesa, imaju veći rizik od razvoja težeg oblika COVID-19.
12. Kako se postavlja sumnja na bolest
Trebaju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji:
Pacijent pokazuje znakove i simptome akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od sljedećeg: kašalj, povišena tjelesna temperatura, kratkoća daha) i nije moguće objasniti simptome drugom etiologijom i putovao je ili boravio u zemlji/području s lokalnom ili raširenom transmisijom bolesti unatrag 14 dana prije početka bolesti;
Pacijent s bilo kojim simptomima respiratorne bolesti koji je unatrag 14 dana od početka simptoma bio u bliskom kontaktu s bolesnikom koji je klasificiran kao vjerojatan ili potvrđeni slučaj COVID-19;
Pacijent s teškom akutnom respiratornom infekcijom – povišena tjelesna temperatura i barem jedan od znakova respiratorne bolesti (tj. kašalj, kratak dah) koja zahtijeva hospitalizaciju, a koja se ne može objasniti drugom etiologijom.
COVID-19: Opšte mjere zaštite od koronavirusa
•• Redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola.
•• U automobilu ili džepu držite dezinficijens, najbolje na bazi alkohola (60 ili 70 posto).
•• Kada kašljete i kišete, prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije je odbacite u koš za otpatke te operite ruke.
•• Ako drugi ljudi kašlju i kišu, a ne stavljaju ruku na usta, upozorite ih.
•• Preskočite rukovanja, ljubljenja, bilo kakav bliski kontakt.
•• Izbjegavajte bliski kontakt (održavajte udaljenost od najmanje jednog metra, a po mogućnosti dva metra) sa svim osobama, a posebno s onima koje imaju simptome infekcije dišnih puteva, odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah.
Mjesta i predmeti na kojima je moguća veća pojavnost virusa
– Trgovine
– Šalteri (policija, banke, uredi državne i lokalne samouprave)
– Taxi
– Apoteke
– Domovi zdravlja
– Domovi umirovljenika
– Bolnice
– Rukohvati u zgradama
– Kvake
– Upravljač vozila
– Novčanici
– Ključevi
– Mobiteli
– Odjeća i obuća (ako ste bili na nekom javnom mjestu)
– Ambalaža iz trgovina
Izvor: Radio Sarajevo
Otkriveno koliko dugo koronavirus opstaje na površinama, na nekima ostaje i do 28 dana
Ovo treba da znaju građani koji žive u blizini Studentskog doma u Banjaluci
