Devet mjeseci trudnoće utiče na brojne metaboličke, hormonalne i imunološke promjene ženskog organizma, a u pojedinim slučajevima ove promjene mogu da dovedu i do ozbiljnijih tegoba, među kojima naročit strah budućih mama nosi venska tromboza.
Tromboza je bolest krvotoka, koja nastaje stvaranjem krvnih ugrušaka – trombova, čije prirustvo može djelimično ili u potpunosti blokirati protok krvi kroz venu, i prouzrokovati brojne neprijatnosti.
Tromb se generalno lokalizuje u butnim i venama potkoljenice, u karlici, a rjeđe na rukama. Otok i iznenadna jaka bol, uzrokovani prekidom cirkulacije, promjene na koži i njena toplina, neosjetljivost i paraliza zahvaćenog dijela tijela neki su od mogućih simptoma pojave tromba.
Međutim, prava opasnost leži u tome što se dio tromba može odvojiti od ostatka ugruška i putovati ka srcu, plućima ili mozgu. Blokiranje protoka krvi i snabdjevanjem kiseonikom bilo kog od ovih organa zahtjeva hitnu medicinsku pomoć.
Ukoliko tromb otputuje prema plućima, može izazvati po život opasnu plućnu emboliju, koja se manifestuje gubljenjem daha, otežanim disanjem, bolom u prsima, povišenom temperaturom, iskašljavanjem krvi i gubitkom svijesti.
Mada je ovakvo stanje rijetko, i najčešće pogađa pripadnike starije populacije, bolest se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, uključujući i trudnoću.
Venska tromboza se u trudnoći javlja usljed hormonalnih oscilacija, povećane koagulacije krvi, odnosno njenog zgrušavanja, koje štiti mamu i bebu od krvarenja iz materice, te zbog povećavanja volumena materice, koja može da pritiska druge organe i vene i time uspori dotok krvi ka donjim ekstremitetima i njen put nazad ka srcu.
Dakle, tromb nastaje usljed sledećih faktora i njihovog uzajamnog djelovanja:
- zbog sklonosti ka povećanom zgrušavanju krvi,
- zbog oštećenja zidova krvnih sudova,
- zbog usporene cirkulacije.
Riziku nastanka tromba tokom trudnoće i porođaja između ostalog doprinose:
- naglo povećanje tjelesne težine,
- pušenje cigareta,
- slabo kretanje,
- dug boravak u sjedećem ili ležećem položaju,
- dehidracija organizma,
- operativni zahvati,
- carski rez,
- već postojeći poremećaj zgrušavanja krvi,
- gastacijski dijabetes,
- teške varikozne vene,
- kao i problemi sa krvnim pritiskom.
Najpouzdaniji metod za postavljanje dijagnoze venske tromboze u trudnoći jeste ultrazvučni pregled vena, a kao terapija primjenjuju se injekcije heparina, antikoagulantnog lijeka, sa niskom molekularnom težinom, koji razbija postojeći krvni ugrušak i sprečava pojavu novih, a da pritom ne šteti razvoju djeteta.
Liječenje obično traje do kraja trudnoće, pa i duže, ukoliko je to neophodno. Svakako, precizna i brza dijagnoza, kao i odgovarajući tretman, omogućiće srećan period trudnoće i smanjiti rizik od fatalnih komplikacija.
Mjere prevencije koje svaka buduća mama može preduzeti su uzimanje što većih količina tečnosti, lagane fizičke aktivnosti poput šetnje ili plivanja, nošenje komotne odjeće koja neće zaustavljati cirkulaciju, izbjegavanje dugotrajnog ležanja ili sjedenja sa prekrštenim nogama.
