Dobar dan Momsters mame. Sjetila sam se jedne jako lijepe teme, koja je vezana za umjetnost, i želim da sve vi koje je niste pročitale to učinite, ako vas ova tema interesuje, a mame koje jesu da se podsjete!
Tema se zove “KAKO DJETETU PRIBLIŽITI LJUBAV PREMA MUZEJU”
Kada sam bila mala, svakog vikenda smo moj deka i ja išli šetnju i obilaske beogradskih muzeja, galerija i antikvarnica… Ljubav ka umjetnosti je prenesena upravo od njega. Nadam se da ću uspjeti da i mom Despotu prenesem naučeno sa njim i proživljeno.
U prvom razredu sam na času likovnog pričala o svim muzejima u Beogradu i slikarima koje volim. Učiteljica je zvala moje roditelje da ih pita “Kako to?” 😄 Odgovorili su: “Deda!” On je i dalje živ i ima 94 godine i prije par godina smo zajedno išli na Noć muzeja, svaki ćošak im znamo 😄
Smijali smo se i sjećali tih vremena i naših “maršruta”. Bio je oduševljen što su te godine izložili i slike M. Stankovića i Lj. Popovića uz rečenicu “Dobro su se sjetili”!😊
Francuska istoričarka umjetnosti i pedagog, Francoise Barbe Gall, je u proteklih par godina napisala i izdala nekoliko knjiga na ovu temu, nažalost još uvijek nemamo prevode, ali sam vam ja uradila prevod nekih stvari koje su meni djelovale važno.
Prije svega nije bitno kako ćete dijete “prevariti” da ode u muzej, već kako ćete vrijeme unutra provesti.
Važno je da dijete vidi našu reakciju, koju je kod nas izazvala slika koja nam se dopala ili sam umjetnik, kao i da u obilasku uživamo i mi i dijete pa makar pogledali i samo 2-3 slike.
Obavezno poslužite dijete i nekim lijepim slatkišem (zdravim 😀) sjedite poslije svi zajedno na neko lijepo mjesto, kafe, neki lijep restorančić…Neka vam taj prvi odlazak u muzej bude neka vrsta malog porodičnog praznika.
Meni je deda, prije svakog polaska u muzej ili galeriju kupovao čokoladne bombone sa lješnjacima ili “Kraš” karamele.
Sa koliko godina bi trebalo dijete da krene u muzej? Ne postoji određeno vrijeme. Bilo kada.
Da bi svoju djecu učili da razvijaju svoje misli, sposobnosti, da vide ideje, smisao, a ne samo materijalne stvari jedan od načina kako da to uradimo je npr. da im postavimo pitanje ispred neke slike “Ja ne razumijem šta je ovdje predstavljeno? Pomozi mi!”
Djeci do 5 godina su zanimljive slike sa životinjama, dok onoj od 5-7 godina najinteresantnije sa veselim, svijetlim bojama i jasnim detaljima. Djeci od 8 do 10 velike slike sa puno detalja, a onoj od 11 do 13 pažnju privlače simboli i neke zanimljive istorijske činjenice vezane za sliku.
Ne idite sa djetetom u muzej kada je loše vrijeme, tmurno, kišno već izaberite lijep dan.
Objasnite vašem djetetu kako se ponaša u muzeju, tako što ćete mu reći da su neke od slika jako stare, da su neke preživjele i ratove, da su “doputovale” iz raznih zemalja i da su samim tim vrijedne, stoga ne bi bilo lijepo da ih diramo i rizikujemo da ih oštetimo.
Vratite se nekoliko puta do slike koja se dopala vašem djetetu. Pitajte ga šta je to što mu se najviše na njoj sviđa. Boje? Oblici? Zatim, imenujete sve poznate predmete djetetu, a onda mu pokazaujte i one koje još uvijek ne zna jer će samim tim naučiti i mnogo toga novog. Stavite sebe na mesto djeteta, potrudite se da spustite na njegov nivo razumijevanja.
Pustite da vam dijete opiše šta vidi na slici, pustite ga da da mašti na volju, i kada se dovoljno zainteresuje, možete mu spomenuti i autora i vrijeme nastanka slike.
Ne koristite terminologiju koju dijete neće razumjeti. Istorijske “suve” činjenice će ionako učiti u školi.
Pitajte kustosa da vam kaže neku zanimljivost vezanu za postavku koju obilazite, prenesite je djetetu vašim rečima. Ili prije nego što krenete u određeni muzej, informišite se o samom umjetniku čiju ćete postavku obilaziti, i u muzeju pričajte djetetu o tome.
Ja se sjećam i dan danas mnogih priča koje mi je deda pričao, evo npr. ruski slikar Ilja Rjepin je imao interesantan trpezarijski sto u kući, koji je u centralnom dijelu imao vrteći krug u sredini, na kome su se nalazila jela. Njegovi gosti bi morali da vrte sto dok željeno jelo ne dođje do njih.
Naši slikari Uroš Predić, Sava Šumanović, Petar Dobrović su jako skromno živjeli, a za sobom ostavili “bogatstvo”. Salvador Dali je imao strah od pokazivanja svojih nogu (stopala) u javnosti. Leonardo da Vinči je godinama slikao usne Mona Lize. Van Gog je za života prodao samo jednu sliku, “Crveni vinogradi”… i još mnogo toga…
Planiram Despota da vodim na jesen u muzej i da to bude početak našeg zajedničkog života uz umjetnost. Ja ću vam javiti kada ćemo tačno ići, ako neko želi sa nama – neka nam se pridruži! ❤️
Vaša Momsters Sara
Za još sjajnih tekstova Sare Oster Rokvić alijas Mame Momsters, zapratite njen online kutak za mame na instagramu @_MOMSTERS_
