Ishrana djeteta jedno je od najvažnijih pitanja za roditelje, čak i prije nego što se ono rodi. A započinje još u materici, gdje nerođena beba preko placente dobija hranljive materije od majke. Zbog toga je izuzetno važno kako se buduća majka hrani tokom trudnoće, a još više kakva joj je ishrana prvih mjeseci bebinog života. Jer, tada se postavljaju osnove za dječje navike, sklonosti i ukuse.
Bez ikakve sumnje, majčino mlijeko je najbolji i najzdraviji izvor hrane za odojče, jer je po sastavu potpuno prilagođeno njemu. U prvim mjesecima života za pravilan rast i razvoj odojčeta dovoljno je samo majčino mlijeko, pa nema potrebe za dodavanjem bilo kakve druge hrane ili tečnosti.
Uvođenje nemliječne ishrane
Isključivo dojenoj djeci u šestom mjesecu ili sa navršenih šest mjeseci treba početi sa uvođenjem nemliječne ishrane. Djeca koja su na adaptiranom mlijeku mogu i nešto ranije da počnu sa nemliječnim obrocima. Tačan momenat je individualan, jer je svako dijete različito. Potrebno je pratiti dijete, njegov napredak i da li pokazuje spremnost za nemliječnu hranu.
Kada je dijete spremno za čvrstu hranu?
Bez obzira na preporučeno vrijeme uvođenja nemliječne ishrane potrebno je pratiti bebu kako bi se procijenilo da li je spremna za novu hranu. Neki od znakova da je dijete spremno jesu:
- gladno je poslije mliječnog obroka
- češće traži mlijeko
- budi se noću da jede nakon što je već naučilo da spava cijelu noć
- zanima ga hrana koju vi jedete
- može da sjedi i izgubilo je refleks guranja jezikom
Koje namirnice prvo dati?
Čvrsta hrana se uvodi postepeno, na početku je važnije da beba isproba nove ukuse. Uvijek se uvodi jedna po jedna namirnica. Prvi obrok je najčešće mješavina rižine kašice (od rižinog brašna) i vodice od povrća (ili majčinog mlijeka). Generalno se preporučuje da komplementarna ishrana počne sa žitaricama. Pošto je majčino mlijeko slatkasto, ako dohranu počnemo slatkim namirnicama, postoji mogućenost da dijete kasnije odbija sve slano.
Zato je najbolje početi sa žitaricama, zatim sa raznim povrćem, pa na kraju s voćem. Ipak, ovo pravilo ne važi za sve slučajeve, sasvim dobar izbor može da bude povrće, na primjer mrkva ili bundeva, ili voće, poput jabuke.
Ovo znači da prva čvrsta hrana za bebu treba da bude blagog ukusa, laka za gutanje, jednostavna za varenje i da ne izaziva alergije. Nemojte se brinuti ako beba nije odmah prihvatila novu namirnicu, novu hranu joj treba ponuditi tri ili četiri puta. Postoje i probirljive bebe, ali znajte da se i njihov ukus mijenja, pa ono što im se ne sviđa sa šest mjeseci možda im postane omiljeno kada budu imale 11.
Pravilo je da se svaka namirnica uvodi po tri-četiri dana i da se najprije ponudi djetetu u maloj količini samostalno, a tek kasnije miješa s drugim namirnicama. Ovo je prije svega zbog mogućih alergijskih reakcija, tako biste u slučaju alergije znali na koju hranu je reagovalo.
Koliko hrane je potrebno dati djetetu?
Veoma je važno da ne remetite bebin prirodni mehanizam za regulisanje sitosti. To znači da beba neće jesti kada je sita, i ne treba da je tjerate. Većina beba, čak i ako su veoma probirljive, uzeće hrane koliko im je dovoljno da ne budu gladne. Zato uvijek poslije probnog čvrstog obroka bebi ponudite mliječni obrok ili podoj. Sve do devetog mjeseca odojčetu je mlijeko glavna hrana, a poslije toga treba da ima dva ili tri obroka čvrste hrane.
S kojom hranom treba sačekati?
Bebin probavni trakt nije dovoljno razvijen da vari određene vrste hrane. Takođe, neke namirnice se ne preporučuju zbog velikog rizika od alergijske reakcije. Kod djece koja imaju atopijske sklonosti treba biti oprezniji i nove namirnice uvoditi malo kasnije nego što je zvanična preporuka.
Zbog specifičnog sastava, kao i moguće alergijske reakcije kravlje mlijeko se ne preporučuje prije prvog rođendana. Ono, naime, sadrži manje gvožđa, linoleinske kiseline i vitamina E, a više natrijuma, kalijuma i bjelančevina nego što je potrebno najmlađima. Krupni protein kravljeg mlijeka imaju ogroman alergijski potencijal.
Do prvog rođendana ne treba davati ni jagodičasto (i bobičasto) voće, bjelance, med ni proizvode od meda. Treba biti oprezan i sa citrusnim voćem.
Zdrave navike u ishrani
Put do dobrog zdravlja i djece i odraslih počiva na dobro izbalansiranoj ishrani. Sve to može da se postigne jedino ako dijete unosi raznovrsne namirice koje su pripremljene pravilno. Ako ne dobija dovoljno hranljivih materija, neće napredovati, ili će čak gubiti na težini, biće razdražljvo, umorno, blijedo… S druge strane, ako mališan unosi namirnice koje su kalorijski bogate ali nutritivno bezvrijedne, može da bude gojazno a da je njegovo tijelo i dalje gladno hranljivih materija.
Danas, nažalost, sve više djece od najranijeg uzrasta ima problema s tjelesnom težinom. Iako je utvrđeno da kod gojaznih postoji genetska predispozicija, obično je ipak u pitanju nepravilno konzumiranje hrane. Gojazne osobe imaju veći faktor rizika u nastajanju mnogih nezaraznih bolest: hipertenzije, arteroskleroze, kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa tipa 2, artritisa, poremećaja digestivnog trakta.
Posljednja istraživanja pokazuju da je u regionu svako sedmo, ili čak svako peto dijete gojazno. Ovaj problem poprima razmjere epidemije i država će morati hitno da se sistemski pozabavi rješavanjem nepravilne ishrane i gojaznosti kod mališana, kako bi očuvala zdravlje djece, a kasnije i odraslih.
Problem najčešće nastaje od prvog uvođenja namirnica. Roditelji smišljaju kako da što lakše i brže nahrane svoje dijete i ne obraćaju pažnju na pravilnu ishranu – daju im kalorijski jaku hranu, puno šećera i navikavaju ga na nezdrave obrasce ishrane i pojačan energetski unos. U prve tri godine razvija se dječji metabolizam i ako se tada formiraju dobre navike, velika je vjerovatnoća da će se dijete u budućnosti hraniti zdravo.
Ovde je jako značajna uloga roditelja i porodičnih navika, jer ako se roditelji ne hrane zdravo, neće ni dijete, jednostavno neće imati na koga da se ugleda. Ako roditelj jede brzu hranu, ili daje novac za užinu, dijete će se tako hraniti. Put ka promjeni takvih navika jeste izgradnja kulta unošenja svježeg voća, ramišljanje o kvalitetu ishrane, planiranje obroka, uz pravilan unos tečosti i dovoljno fizičke aktivnosti.
Pravilna ishrana u dječjem uzrastu
Poslije perioda odojčeta i prestanka dojenja u dječjoj ishrani naglasak treba da bude na pet glavnih grupa namirnica, od kojih je svaka važna za održavanje dobrog zdravlja. Mališanima treba svakodnevno ponuditi raznovrsnu ishranu iz ovih grupa namirnica:
- hljeb, žitarice, riža, pasta
- povrće
- voće
- mlijeko, jogurt, sir
- meso, riba, jaja, mahunarke
Šta mora da sadrži svakodnevna ishrana djeteta?
- Proteine
Oni su potrebni za rast, a sasvim dovoljno mogu se uzeti iz namirnica kao što su mlijeko, meso, riba, jaja, sir.
- Kalcijum
Za zdravo formiranje skeleta i zuba neophodan je kalcijum. Najviše ga ima u mlijeku i mliječnim proizvodima, a manje u lisnatom povrću.
- Gvožđe
Ovog važnog minerala ima u mesu, ribi, jajima, tamnom lisnatom povrću i obogaćenim žitaricama. Nedostatak gvožđa je problem jednog broja mlađe predškolske djece. Slabo napredovanje, smanjen apetit, slabost i slaba koncentracija mogu da budu znak njegovog deficita.
- Voda
Za sve funkcije dječjeg organizma neophodna je voda. Mali organizam procentualno sadrži znatno više vode od odraslog i može brže da dehidrira, pa djeci treba ponuditi vodu nekoliko puta dnevno.
- Masti
Imaju veoma važnu ulogu u dječjoj ishrani i neophodan su nutrijent. One obezbjeđuju dodatne kalorije i potrebne nutrijente za rast i aktivnost, te je veoma važno da djeca do treće godine unose punomasne namirnice. Ipak, udio masti ne treba da pređe 30 odsto ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. Zasićene masti iz mesa i mliječnih proizvoda podižu nivo holesterola više od nezasićenih masti, kakve su u maslinovom ulju, pa njihov udio u dnevnom obroku ne treba da bude veći od 10 odsto.
Alergije u ishrani
Danas se smatra da se 80 odsto procesa vezanih za nastanak alergije u kasnijem životu događa u utrobi majke. Na nastanak alergije u vezi sa ishranom utiče nekoliko faktora – najprije sama alergija majke (tj. majka koja je alergična i nekim materijama iz svog tela utiče da dijete postane predisponirano ka alergijskom odgovoru). Kao veoma važan faktor uzima se prodiranje alergogenih namirnica (najčešće mlijeka i kikirikija) u matericu, odakle ih dijete proguta i stvara antitijela na njih. Stoga se majkama koje imaju alergijsko oboljenje savjetuje da što manje konzumiraju visokoalergogene vrste hrane.
Na nastanak alergije veoma važan uticaj ima i duvanski dim, jer dovodi do promjena na DNK fetusa, što kasnije dovodi do alergijskog odgovora. Pokazano je da čak i bakino pušenje cigareta ima uticaja na kasnije nastajanje alergije i astme (tzv. transgeneracijasko prenošenje). Veoma je važan adekvatan unos vitamina D, dok se moraju izbjegavati neki lijekovi, najprije paracetamol.
Ekcem (atopijski dermatitis), ukoliko je veliki, predstavlja visoku sklonost ka nastajanju alergije u kasnijem životu. Skoro 60 odsto djece sa ekcemom ima astmu u kasnijem životu, ali samo oko 30 odsto ima alergiju na hranu.
Djeca sa ekcemom treba da izbjegavaju da jedu jaja do navršene prve godine života, a da se strogo pazi na vrstu kreme kojom se koža njeguje (prisustvo bademovog i kikirikijevog ulja, itd.), jer može da dovede do nastajanja alergije.
Najčešće nutritivne alergije su na mlijeko, jaje, kikiriki i ostalo koštunjavo voće, pšenično brašno, svinjsko meso, paradajz i soju.
U Aksu po hranilice i pribor za hranjenje
Dragi roditelji, u Aksi, omiljenoj dječjoj radnji, u ponudi se nalazi veliki izbor hranilica, pribora za hranjenje (tanjirića, činija, kašičica, čaša), kašica, sokića.
Obučeni prodavci su vam u svakom trenutku na raspolaganju i rado će vam pomoći pri izboru.
Čekamo vas u Aksi, u Banjaluci na drugom spratu Tržnice (ul.Ive Lole Ribara 4) i u Sarajevu na Stupu kod TC Bingo (Kurta Schorka 24a). Radimo svih sedam dana u nedelji.
